|
Običaji i folklor
Najbolji način prihvaćanja duha Došašća je
svakodnevno pohađati svetu misu i moliti
časoslov. Ako to nije moguće, pokušajte ići na
misu više nego obično (jedna misa tjedno više);
molite u subotu uvečer molitvu zajedno sa
članovima vaše obitelji kao priprema za
nedjelju; čitajte i diskutirajte misna čitanja s
članovima obitelji.
Vjernici bi trebali otići na ispovijed tijekom
vremena Došašća, kako bi se pripremili za
dolazak Krista, jer se ne može slaviti rođenje
onoga “koji je spasio ljude od njihova grijeha”
bez ulaganja malo truda u prevladavanje grijeha
u vlastitom životu.
Postoje brojni običaji koji se mogu prakticirati
e da bi se pojačao duh ovog vremena. Na primjer,
prva nedjelja Došašća je dobro vrijeme za svakog
člana obitelji da odabere neku osobu za koju će
obaviti mala djela ljubavi, kao što su molitve,
napraviti mali poklon ili učiniti kakvo dobro
djelo.
Još jedan običaj je pravljenje praznih jaslica,
koje će svaki član obitelji “omekšati”
stavljajući malo slame, moleći se ili čineći
kakvo dobro djelo. Poslije Božića, obitelj će se
okupiti pred Djetetom Spasiteljem u jaslicama,
kako bi se molili uvečer ili čitali tekstove iz
Svetog Pisma.
Što se tiče raznih aktivnosti naći ćete mnoge
prijedloge za pravljenje jaslica, adventskog
vijenca, za moljenje božićne devetnice, za
ukrašavanje božićnog drvca i pravljenje
kalendara. Svaki od ovih običaja uključuje u
sebi neke radnje koje treba obaviti prije nego
se rodi Krist.
Kada se ove aktivnosti rade u mjesnoj crkvi
važno je posvijestiti si da su sve ovo samo
sredstva, a ne glavni ciljevi naših aktivnosti.
S radošću se pripremajmo za dolazak Sina
Božijega, moleći s Crkvom: Dođi, Gospodine
Isuse, ne kasni!
Adventski
vijenac - Povijest i izrada
 Adventski
vijenac je stari njemački običaj koji je postao
jako popularan posljednjih godina. Brojne
kršćanske obitelji prakticiraju izradu vijenca.
Ovaj običaj prepun je značenja, lako ga je
primijeniti u svaku sredinu i može biti jako
jednostavan, ili, pak, lijepo izrađen, skuplji,
prirodni ili kupljen u trgovini.
Adventski vijenac je vijenac zelenila,
napravljen u raznim veličinama. Postavljen je
ili na strop i povezan vrpcama, ili je
postavljen na stol. Oko njega se obitelj okuplja
tijekom jela, ili večernje molitve. Za vijenac
su pričvršćene četiri uspravne svijeće, u
pravilnim razmacima. Ove svijeće predstavljaju
četiri tjedna Došašća. Tri od njih su ljubičaste
i podsjećaju nas na pokorničku prirodu vremena.
Ružičasta se pali u treću nedjelju Došašća. Ona
nas podsjeća da se uskoro bliži kraj Došašća.
Vijenac treba biti kružni, kao simbol vječnosti,
i podsjeća da Bog nema niti početka niti kraja.
Zelenje je simbol vječnog života i podsjeća nas
da je Bog nepromjenljiv.
Izgled vijenaca se razlikuje, jer svatko ima
svoje viđenje. Izgled vijenca vaše obitelji
ovisi o količini vremena i kreativnosti uloženim
u njegovu izradu. Vaša obitelj može napraviti
posebni vijenac, ili dodati nešto vijencu
kupljenom u trgovini. Neke obitelji žele
napraviti novi vijenac svake godine, s time da
su u to uključeni svi članovi obitelji.
Pripremanje
jaslica
 Pripremanje
jaslica je postavljanje slame za Dijete Krista
kroz molitve i dobra djela učinjena u ovom
vremenu Došašća. Ovo je originalno francuski
običaj koji se brzo raširio i u drugim zemljama.
Svake večeri dijete stavlja u jaslice malo slame
za svako učinjeno dobro djelo. “Tako Dijete
Krist, koji dolazi na Božić, nalazi mekanu slamu
u jaslicama.” (Iz “Knjige o božićnom slavlju i
običajima”, Francisa X. Weisera
Božićno drvce
Korištenje božićnog drva se temelji na proroštvu
Izaije 11, 1-2: “Isklijat će mladica iz panja
Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena.
Na njemu će duh Jahvin počivat, duh mudrosti i
umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i
straha Gospodnjeg.” U umjetničkim djelima
Kristona genealogija (temeljena na Matej 1)
često se pokazuje u obliku stabla koje ide od
Jišaja, oca Davidova, i nosi kao svoje plodove
razne pretke Kristove.
 Simboli
božićnog drva pretvaraju to drvo u Kristovo
“obiteljsko stablo”. Svaki ukras na njemu
predstavlja njegova pretka ili proroštvo koje
predskazuje njegov dolazak. Neki od simbola koji
se pojavljuju su sunce, pločice zakona, Davidov
ključ, Betlehem, Noina arka, jabuka, pashalno
janje, vatreni stup, mana, Davidova zvijezda,
jakobove ljestve, Jona u kitu, Hram, Juditin
mač, goreći grm.
Sunce predstavlja Krista koji donosi vječni
život i svjetlo i temelji se na proroštvu
Malahije: “Nad tobom koji se bojiš mog imena
izaći će sunce pravde ...” Šestokraka zvijezda
Davidova simbolizira porijeklo Kristovo iz kuće
Davidove. Goreći grm simbolizira Bezgrešno
začeće, a proroštvo o rođenju se vidi u znaku
Betlehema. Jabuka je simbol Krista, koji je na
sebe preuzeo teret čovječjih grijeha, a Jakobove
ljestve se interpretiraju kao Kristovo ponovno
ujedinjenje ljudskog roda s Bogom. Ljestve se
također interpretiraju u moralnom smislu, kod
kojih svaka od 15 stepenica predstavlja neku
vrlinu. Janje je jedan od omiljenih simbola i
najčešće korištenih simbola Krista u svim
periodima kršćanske umjetnosti. “Slijedećeg dana
Ivan je vidio Isusa koji mu je prilazio, te je
rekao, Evo Janjeta Božjeg, koji je odnio grijehe
svijeta.” (Iv 1, 29). Noina arka je simbol
krštenja, a Jona u kitu simbolizira smrt i
uskrsnuće.
Priče Starog Zavjeta neiscrpni su izvor
inspiracije za vizualne umjetnosti. Goreći grm
bio je predmet triptiha kojeg je naslikao
Nicolas Froment u 13. Stoljeću. Davidova
zvijezda bila je popularan simbol na prozorima,
kao na onima na lionskoj katedrali.
Jišajevo stablo rani je oblik nacrta za prozore
velikih katedrala, kao i one u Chartresu. Kod
portretiranja porijekla Kristova od Davidove
loze, može biti četiri ili pet osoba, pa sve do
pedeset. Grančice stabla uvijek započinju sa
Jišajem i završavaju na vrhu sa Kristom. Prozor
s prizorom Jišajeva stabla na katedrali u
Chartresu pun je značenja i simbolizma. U
najdonjem dijelu Jišaj leži na kauču, iz
njegovih slabina raste korijen stabla koje se
račva prema sjedećim figurama Jišajevih sinova
koji drže grane. Odmah do gornjeg dijela je
Djevica. Gornji dio prozora prikazuje Krista,
njegova figura je veća, s golubicom koja silazi
iz visina. Na drugoj strani u polukružnim
prostorima nalaze se proroci koji predskazuju
Kristov dolazak. Okvir od isprepletenih linija i
cvijeća koje podsjećaju na one u sredini djela,
zaključuje sliku čuvenog prozora.
Na
katedrali u Sensu Jišajev prozor je malo
drugačiji, jer pokazuje ne samo pretke Kristove.
Magarac prikazan na jednoj od grana časti
životinju koja je odigrala veliku ulogu u životu
Isusa.
Adventsko Jišajevo stablo novijeg je datuma i
ono pokušava predstaviti Krista kroz njegove
korijene.
Kućno stablo može biti malo zimzeleno stablo,
umjetno ili prirodno, može biti sastavljeno od
samo nekoliko grana, postavljeno na zid, ili
pričvršćeno na drvenu podlogu. Svake večeri u
Došašću stavlja se novi simbol na stablo, čitaju
se dijelovi iz Pisma, te se objašnjava povijest
spasenja.
|
