|
U
Dubrovniku je od 5. do 11. rujna održan Drugi međunarodni
studijski tjedan za braću i sestre Reda propovjednika. Skup se,
prema odluci dominikanskih provincijala iz cijele Europe održava
svake godine u prvom tjednu rujna u samostanu sv. Dominika u
Dubrovniku. Ovogodišnji skup okupio je podesetak sudionika iz deset
europskih zemalja, od Portugala do Poljske, članova 11 provincija
braće i dvije kongregacije sestara dominikanki. Tema kongresa bila
je Duhovnost u Redu propovjednika: povijesno-teološki pristupi
i aktualne perspektive. Zamišljen kao mjesto susreta mlađih
dominikanaca i dominikanki raznih kulturnih i jezičnih krugova,
prvi takav Tjedan, održan u Dubrovniku u rujnu prošle godine,
bavio se mjestom i ulogom suvremenih medija u navještanju Isusa
Krista. Radni jezici lanjskoga Tjedna bili su hrvatski, njemački i
španjolski, dok su ove godine simultano bili prevođeni hrvatski,
engleski i francuski jezik.
Pozdravljajući sudionike Tjedna,
provincijal hrvatskih dominikanaca i začetnik ovoga projekta Fr.
Franjo Prcela rekao je kako ovakvo studijsko okupljanje predstavlja
suvremeni oblik dodatne, specifično dominikanske formacije za mlade
dominikance i dominikanke, kojom se nadopunjuju redovni
filozofsko-teološki programi njihove izobrazbe. K tome je tjedan međunarodnog
dominikanskog zajedništva u Dubrovniku prilog boljem upoznavanju i
korak prema budućoj apostoljskoj suradnji. Naš cilj je okupiti
i ujediniti snage kako bi naš kršćanski glas u zejedničkoj nam
Europi postao jači, zaključio je provincijal Prcela.
Cjelodnevni predavački i
seminarski program Tjedna odvijao se u Međunarodnom središtu
hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, a točke redovničkog života
u samostanu i crkvi sv. Dominika. Višeglasno pjevane korske molitve
i euharistija privukle su u samostansku crkvu vjernike koji nisu
krili svoje oduševljenje dominikanskom liturgijom.
U studijskom dijelu programa, šest
istaknutih medijevalista s raznih europskih sveučilišta bavilo se
okosnicama dominikanske duhovne baštine. Tako je prof. Ruedi Imbach
iz Fribourga govorio o sličnostima i razlikama koje u svojim tumačenjima
Ivanova Proslova imaju Aurelije Augustin, Toma Akvinski i Učitelj
Eckhart. Više nego iskustvena spoznaja Boga, za Učitelja
Eckharta, mistika je sjedinjenje čovjeka i Boga. No, u
Eckharta kao i u drugih dominikanskih pisaca, teologija, pa ni
mistika, se ne gube u pijetizmu. Dominikanskoj mistici bitno je
motrenje Bića, Prve Istine. Odnos prema Bogu treba uvijek očuvati
zdravim; vjera nikad ne ide protiv razuma, samo ga nadilazi; važno
je da naše poimanje i govor o Bogu budu što vjerodostojniji.
U predavanju prof.
Marie-Anne Vannier iz Strasbourga obrađeni su Ivan Tauler i bl.
Henrik Suzon, uz Eckharta glavni predstavnici Rajnske mističke škole
iz XIV: stoljeća. Sestra Elena Ascoli iz Arezza u Italiji približila
je duhovnost svete Katarine Sijenske postavljajući pitanja o
jedinstvu kontemplacije Krista i studija, zbog čega je naše
propovijedanje u opasnosti da ne dira srca slušatelja.
Prof. Charles Moreod s
Papinskog sveučilišta sv. Tome u Rimu govorio je o važnosti točno
određenih pojmova u našem govoru o Bogu. U tom smislu obradio je
Tomu Akvinskoga, Duns Scotta, Luthera, Calvina, Kanta i Marxa.
Osvrnuo se i na dijalog Katoličke Crkve s reformiranim kršćanima,
te najavio njihovu zajedničku izjavu o krštenju, euharistiji i
zaređenim službenicima. Ta će ekumenska izjava biti objelodanjena
31. listopada ove godine.
Fr. Ulrich Engel iz
Duesseldorfa izlagao je o dominikanskom identitetu danas, kao vrsti
mozaika različitih oblika i boja (patchwork) postmodernističkog
identiteta prikazujući najnoviji dokument učitelja Dominikanskog
reda posvećen formaciji mladih dominikanaca i dominikanki.
Regens studija Hrvatske
dominikanske provincije Fr. Hrvoje Lasić u svom se predavanju bavio
dijalogom filozofije, teologije i mistike.
Na konferenciji za novinstvo koja je
upriličena 8. rujna, koordinator Tjedna Fr. Anto Gavrić izrazio je
zadovoljstvo postignutim rezultatima i želju da se ovakvim
programima revitalizira Dubrovnik kao međunarodno studijsko središte
teologa i jedno od središta kršćanske teološke misli. U tom
procesu Samostan sv. Dominika ima svoje mjesto. - ustvrdio je
o. Gavrić.
Sudionici Tjedna složili
su se da je ovakav forum zajedničkog života, molitve i rada,
vrstan redovnički prilog traženju europskog identiteta i
ostvarenju sna o kršćanskoj Europi bez granica.
|
