Netko je morao isplanirati ovaj svijet

Odlomci iz djela Temelji vjere, Herberta Madingera, tiskanog u izdanju Obiteljskog centra i Biblioteke U pravi trenutak, Zagreb i Đakovo, 1998. Urednici: Ivan Zirdum i Marijo Živković. Prijevod djela s njemačkog jezika: Stjepan Gut. Naslov originala: Fundamente des Glaubens.

-------

Taj čudesni svjetski plan koji vidimo svuda oko sebe doživljavamo u savršenom planu zajedničke suradnje svih organa tijela. Stotine tisuća stanica surađuju zajedno kao uređena vojska pod jednom jedinom komandom. Time mora netko upravljati i rukovoditi, a to je onaj koji je sve to promislio! Upravo moderna biologija uči nas da se uvijek sve više i sve dublje čudimo što dublje istražujemo čuda života.

U ljudskom organizmu odvijaju se milioni pojedinačnih procesa koji svi moraju funkcionirati ukoliko sistem treba ostati u radu. Koliko je mnoštvo upravljanja i opreznosti ovdje potrebno. Kada danas američke motore na mlazni pogon upravljaju električni mozgovi sve je to još vrlo malo u poređenju sa čudesnim upravljanjem životnih procesa. Istraživanje takozvanih »vitamina« pokazalo je da i najmanje količine takovih vitamina mogu čak iz temelja izvršiti revoluciju u organizmu.

Pri primjeni fermenta katalaza može na pr. jedna jedina molekula u jednoj sekundi rastvoriti u 10 000 drugih molekula. Ovim fermentima ravnaju više instance: hormoni i vitamini. Malo molekula ovih tvari određuju poneki puta već temeljni biološki karakter. I nad tim hormonima i vitaminima nalaze se kao najviša instanca geni, nosioci nasljednih osobina. Oni su ti koji određuju postanak drugih vitamina, hormona i upravljačkih mehanizama u stanici. Zar ne naslućujemo čuđenje puno strahopoštovanja upravo najvećih istraživača kada se nadaju na izvorima života, kada promatraju tako čudesno djelo puno mudrosti. Nije li to djelo najvećeg duha koji je sve to već ranije promislio?

Prema planu smišljena suradnja organa u najmanju ruku danas je već poznata. Da krv na pr. služi kao transportno sredstvo koje prenosi hranu iz crijevnih zidova u sva tkiva tijela, i to je već svima poznato. Pri tome krv prenosi (transportira) i kisik, koji prima u plućima, u sve stanice tijela. Kao transportno sredstvo služe pri tome crvena krvna zrnca kojih u jednom kubnom milimetru ima 5 miliona. Osim toga krv služi kao redarstvena služba. Bijela krvna zrnca proždiru, naime, sve uljeze: odumrle stanice, strana tkiva. Krv je također i čuvar vrata. Kod povreda poteče krv i zatvara vrata. Sastav krvi, koji je od najvećeg značenja, automatski se raspoređuje. Tko je sve to isplanirao?

Također mora biti poznato da je srce jedan veličanstveni šmrk na tlak i usisna pumpa. Srce radi decenijama sa 70 otkucaja u jednoj minuti. Njegova dnevna aktivnost (kapacitet) iznosi cca 87 000 kg. Srce bi dakle dnevno moglo ispumpati iz zemlje 9 željezničkih vagona. Da li je naša tehnika već proizvela jedan takav uređaj ? Tri puta u svakoj minuti tjera srce krv kroz tijelo. Na taj se način može u bubrezima očistiti od svih štetnih otrovnih tvari i da se iz bubrega odvedu dragocjene bjelančevine i šećerne tvari. Osim toga ovim kružnim tokom krvi omogućeno je preuzimanje kisika iz pluća. Da bi pluća ovu ulogu mogla izvršiti posjeduju oko 1800 miliona malih mjehurića, da bi u kratkom vremenu od jedne sedamdesetine minute (jedan otkucaj srca) krv bila ponovo opskrbljena kisikom.

Oko prima svakog sata tisuću snimaka. Utiskuje ih u pamćenje kao slike u boji. Jedan jedini štapičasto-jezičasti aparat i jedan promjenljivi zaslon na šarenici staraju se o tome da pri snimanju u najtamnijoj noći kao i u najblistavijem sunčevom svjetlu uvijek bude ono osvjetljenje koje najbolje odgovara. Određivanje rastojanja slijedi automatski pomoću jednog mišića koji presvođuje očnu leću. Pri tome je oko na najbolji mogući način zaštićeno, elastično smješteno kao na jastuku. Pri tome očni kapci i trepavice funkcioniraju kao brisači stakla, usisivači prašine i kao automatska zaštita protiv vode i snažnog svjetla. Osim toga oko je začuđujuće neosjetljivo na hladnoću. Ono je sposobno da funkcionira čak i onda kada su uši, ruke i nos već odavno smrznuti. Tko je isplanirao ovo čudesno djelo - oko? Tamo gdje postoji plan, mora postojati i onaj koji planira.

Rubrike

Catalogus