|
|
|
|
|
|
|
O zlim
mislima
 |
|
Tekst je objavljen u
trećem broju časopisa Zlatno pero (10/1998), u prijevodu Helene
Roguljić. |
|
Časni otac Evagrije rođen je oko godine 345. u
Ibori u Pontu. Bio je crkveni čitač i đakon. Privlačio ga je
svjetovni život, ali pod utjecajem časne majke Melanije Rimljanke,
koja je bila okupila oko sebe na Maslinskoj gori monašku zajednicu,
odlučio se za monaštvo i otišao je u pustinju u Egipat. Najprije
se vježbao u Božjem zakonu u pustinji Nitria, a zatim u Celle,
gdje je živio sve do svoje smrti, oko godine 399. Bio je veliki
sljedbenik Origena, te je kao takav i osuđen.
Među zlim duhovima koji se bore protiv asketskoga
života, postoje neki koji otvoreno napadaju, a surađuju s
neumjerenošću i proždrljivošću, usađuju u nama ljubav za
novcem i potiču častohleplje. Svi ostali poroci posljedica su ovih
potonjih i osvajaju onoga koji je njima bio zahvaćen. Nemoguće je
postati plijen neumjerenosti, ukoliko se ranije nije počinio grijeh
proždrljivosti; isto tako ne potpada pod srdžbu onaj tko nije
pohlepan za hranom, za materijalnim dobrom i svjetskom slavom. Demon
zdvojnosti neće boraviti u srcu onoga koji već nije bio ranjen
gore navedenim porocima. Čovjek koji je iz samog sebe iskorijenio
ljubav prema novcu – korijenu sviju grijehova – bit će
oslobođen od oholosti, a kao što mudri Salamon kaže siromaštvo
drži čovjeka u poniznosti.
Napasnik je navodio Gospodina na ove tri misli
gore navedene; na prvu kada ga je nagovarao da pretvori kamenje u
kruh; na drugu kada mu je obećao podati svo kraljevstvo zemaljsko,
kako bi mu se pokorio; na treću kada mu je kazao da neće trpjeti
nepravdu i da će biti uvelike hvaljen ukoliko se strmoglavi s vrha
Hrama.
Gospodin, koji je iznad svega ovoga, naredio je
demonu da se gubi, pokazujući nam jasno kako je nemoguće odagnati
grijeh ukoliko ne prezremo ove tri misli.
Svaka misao koja dolazi od demona stvara u duši
slike sjetilnih predmeta o kojima duh, nakon što ih je jednom
primio, premišlja. Tako prema objektu koji nam okupira misli možemo
saznati je li se demon uvukao u nas. Primjerice, uporno ponavljanje
slike osobe koja me je ražalostila ili uvrijedila ukazuje da me je
dotaknuo demom srdžbe; isto tako, nema dvojbe tko me to salijeće,
ako mi se često vraća misao o novcu ili o kakvoj povlastici…
Ne želim ovim reći da svaka reminiscencija ovakvih slika dolazi od
demona, budući da i svijest svojevoljno može proizvoditi slike prošlih
događaja. Od zlih duhova dolaze samo ona sjećanja koja izazivaju
uzbuđenost i želju. Pod vlašću takvih nemira svijest nalaže da
se počine preljubi i svađe, te gubi sposobnost da ona sama sačuva
misao na Boga koji je njezin zakonodavac. Bistrina duha usredotočuje
se na misli o Bogu onda, kada su u molitvi, ukinute misli koje se rađaju
iz stvarnosti vanjskog svijeta.
-------
Namjere i perfidna lukavstva zlih duhova potpomaže
naša navezanost, kod neprirodne osjetljivosti. Stoga ne propuštaju
priliku da je izazivaju bilo danju, bilo noću. Opaze li da je
navezanost ublažena nježnošću, nastoje je razbjesniti koristeći
se varljivim izgovorima, i tako, jednom potaknuta, postaje
popustljiva njihovim zvjerskim planovima. Stoga je nikada ne smijemo
zapustiti, nego, dapače, nadgledati ju, bilo u dobrim, bilo u lošim
namjerama; u protivnome, onomu tko nas potiče na zlo, sami
stavljamo u ruke ubojito oružje.
Dobro mi je poznato da mnogi ovo prakticiraju iz
mlakih razloga i pobjesne kudikamo više negoli je potrebno. Možeš
li mi odgovoriti zašto tako brzo zauzimaš borbeni stav, ti koji si
se odrekao gozbi, novca i svjetovne slave? Zašto, nakon što si se
zavjetovao da se svega toga odričeš, izazivaš Zloga? Ako laje i
napada ljude, znači da ti posjeduješ nešto što želiš obraniti.
Takav čovjek, uvjeren sam, itekako je udaljen od čiste molitve i
shvatit će da srdžba ubija molitvu… Starinski običaj pri
kojemu se psi stavljaju izvan kuće za vrijeme molitve, uči nas, u
alegorijskom obliku, istovjetnoj stvari: tko moli mora biti oslobođen
srdžbe…
-------
Jedno podugačko razmatranje mi je pokazalo
razliku između misli koja dolazi od Anđela, one koja dolazi od čovjeka
i one koju potiču demonski duhovi. Anđeoska misao otkriva duhovne
tajne i značenje stvorenja: primjerice, kako uopće bijaše
otkriveno zlato, rasuto po tlu poput pijeska i otkriveno napornim
radom. I kako je, kada već bijaše pronađeno, podvrgnuto
ispiranjima i kaljenju u vatri, napokon izručeno umjetnicima da
izrade sudove za dom Gospodnji (2, Ljetopis 4, 19-21), kako ih ne bi
mogao koristiti kralj Babilonski (Danijel 5,3)… Demonska misao
potonje ne pozna i ne shvaća, međutim, stidljivo navodi na
posjedovanje zlata i ukazuje na užitke i svjetovnu slavu koju ono
može pribaviti. Ljudska misao ne nastoji zavladati zlatom, niti
pokušava prodrijeti u tajnovito; oblikuje samo sliku zlata, lišenu
strasti ili pohlepe. Slijedeći ovaj primjer, slično rasuđivanje
može se primijeniti i na druge stvari.
Postoji jedna vrsta misli koja se sasvim pouzdano
može nazvati skitničkom. Obično se javlja monasima za posljednjih
noćnih sati i vodi duh od grada do grada, od sela do sela, od kuće
do kuće. U početku duh samo čavrlja, potom, privučen na dulji
razgovor sa starim znancima, okaljuje svoje prvotno stanje osobinama
ljudi s kojima suobraća. Stupnjevito gubi svjesnu vezu s Bogom i
zaboravlja na svoj poziv i na svoje svete dužnosti.
Isposnik mora postupati pažljivo s ovim demonom,
motriti odakle dolazi i kamo smjera; zacijelo ne poduzima nizašto
svoje dugo kruženje. Želi uznemiriti unutarnje stanje monaha uzbuđujući
njegov duh i trujući ga starim razgovorima, kako bi ga pokušao učiniti
plijenom onih demona koji su, po njemu, najpogubniji, a to su
gnjevnost i potištenost.
Želimo li dobro upoznati namjere ovoga demona ne
smijemo mu se smjesta suprotstaviti i ne smijemo pokazati starome da
nam promiče svoja dovitljiva lukavstva… jer, otkrije li da je
otkriven, smjesta će pobjeći i ostaviti nas lišene onih spoznaja
koje bismo trebali naučiti od borbe s njim. Radije ga pustimo da
izrecitira do kraja svoju predstavu koja će se završiti ili dan
nakon pojavljivanja ili nakon trećega dana, pa ćemo naučiti
njegova spretna lukavstva i usvojiti one riječi koje ga nagone na
bijeg.
Budući da je duh uznemiren za vrijeme iskušenja,
te ne uspijeva uvijek jasno uvidjeti što će mu se dogoditi kada se
demon povuče, postupaj ovako: sjedni na neko osamljeno mjesto i
prizovi u mislima ono što te je snašlo. Gdje je započela tvoja
duhovna skitnja, koja si mjesta posjetio, u kojem predjelu ti je došao
ususret nečisti duh, onaj demon gnjeva ili potištenosti, i što ti
se sve moglo dogoditi. Sve razmotri pažljivo i pohrani u sjećanju,
kako bi mogao dati precizan izvještaj kada te demon opet napadne.
Obrati također pažnju na tajnovito mjesto kamo te želi odvesti i
koje nastoji zatajiti, ali dalje ga nemoj slijediti. Kada si ovo
obavio, želiš li ga razbjesniti, dočim se pojavi, izloži mu
verbalno sva tri mjesta na koja te vodio; ne podnosi da ga se
izruguje i uvjerit ćeš se da će ostati jako uvrijeđen. Vidjet ćeš
kako se zla misao udaljuje od tebe, a to će biti znak da je
postupak koji sam ti savjetovao ispravan, naime, ovaj demon mrzi da
ga se otvoreno prepoznaje.
Nakon pobjede osjećat ćeš strašnu pospanost,
težinu vjeđa, hladnoću, zijevanje i tjelesnu malaksalost, ali brižljivom
molitvom Duhu Svetome ogadnat ćeš sve ove mučne tegobe.
|
|
|
|


Magnificat anima
mea Dominum |
|
 |
|
MOLITVE
Naslovnica
Krunica - Ružarij
Križni put
|
 |
|
José
Luis Martin
Descalzo:
ISPOVIJEST MLADOG SVEĆENIKA
roman
U suradnji sa
izdavačkom kućom
UPT - U pravi trenutak Veritas je na
svojim stranicama u cijelosti objavio roman "Ispovijest mladog
svećenika" Joséa
Luisa Martina Descalza.
 |
|
 |
|
Herbert Madinger:
TEMELJI VJERE
Temeljni sadržaji i stavovi katoličke
vjere i crkve, za katolike da bolje upoznaju svoju vjeru i crkvu, za
nekatolike da bolje upoznaju najznačajniju pozitivnu snagu europske
i svjetske povijesti, sadašnjosti i budućnosti.
Cijeli tekst je objavljen na
stranicama Veritasa
Naslovnica |
|
 |
|
Toma Kempenac:
NASLJEDUJ KRISTA
Cijeli tekst je objavljen na
stranicama Veritasa
Naslovnica |
|
|
|
|
|
|
|
Veritas - Magnificat anima mea Dominum
- katolički magazin - 1999.-2008. - ISSN 1334-1367 -
Impressum
http://www.veritas.com.hr +
http://www.veritas.org.es -
Copyright © 1999.-2008. by Veritas

Glavni izvori vijesti:
Radio
Vatikan, HKR,
IKA,
CNA,
LifeSite, Kath.Net,
Kathpedia,
ACI Prensa,
Enciclopedia Católica,
ACI Digital,
H2O News

Veritas je pohranjen u digitalnom
arhivu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice - This product includes PHP - Hosted by:
Nano promocija
|
|
|
|