|
Koordinate: šir.
42° N; duž. 12° E
Trg
Svetog Petra nalazi se 19 metara iznad morske razine, a najviši vrh
Vatikanskih vrtova nalazi se na visini od 77 metara.
Maksimalna
dužina teritorija je 1045 metara, a širina 850 metara.
Položaj
Vatikana Država
Vatikan zauzima područje koje se proteže od desne obale rijeke Tibar
i uključuje malu uzvisinu, nekada poznatu kao brežuljak Vatikan,
stari Ager Vaticanus, na kojem su bile izgrađene rimske vile u
vrijeme republike. Tamo je Kaligula sagradio svoj cirkus, u kojem su,
kao i u obližnjim vrtovima, bili žrtvovani kršćani. Sjeverno od
cirkusa, nalazila se nekropola u kojoj je pokopan sveti Petar. Između
324. i 326. godine Konstantin je podigao iznad mjesta groba prvog pape
impozantnu baziliku, koju je zamijenila sadašnja sagrađena u 16. i
17. stoljeću. Cijelo
područje države Vatikan je pod zaštitom Haške konvencije od 14.
svibnja 1954. godine. Vatikan je priznat kao moralno, umjetničko i
kulturno nasljeđe vrijedno štovanja i zaštićeno kao riznica koja
pripada čovječanstvu. Od 1984. godine država Vatikan je upisana na
Popis svjetske baštine.
Postoje
neka manja područja izvan same Države, smještena unutar Italije,
koja uživaju ekstrateritorijalna prava, kao što su Bazilika Santa
Maria Maggiore, San Giovanni in Laterano i San Paolo
fuori le Mura, s pridruženim zgradama; neke palače i rimske
vile, u kojima je smještena papinska administracija; vile i palača Castel
Gandolfo, koja je ljetna rezidencija Pape; područje u Cesanu (Santa
Maria di Galeria), na oko 25 km izvan Rima.
Vatikan
Naziv Sveta Stolica
odnosi se na vrhovni autoritet Crkve, i tako na Papu kao biskupa Rima
i poglavara biskupa. Stoga on određuje centralnu vlast Katoličke
Crkve. Kao takva, Sveta Stolica je institucija koja, prema međunarodnim
zakonima i običajima, ima pravo potpisivati ugovore i slati i primati
diplomatske predstavnike, kao svaka država.
Država Vatikan nastala je
Lateranskim sporazumom između Svete Stolice i Kraljevine Italije, 11.
veljače 1929. godine, ratificiranim 7. lipnja 1929. godine, kojim
Italija priznaje pravo i neovisnost Vatikana. Vatikan je teritorijalno
mala država, kojoj je svrha omogućiti Papi da slobodno vrši svoju
zadaću vladanja univerzalnom Crkvom.
Država Vatikan i Sveta Stolica, obje
pravni subjekti međunarodnog prava, sveopće priznati, ujedinjeni su
u osobi Vrhovnog biskupa, kao vladara države, koji ima svu
zakonodavnu, pravnu i izvršnu vlast. U vremenu Sede Vacante ove
ovlasti pripadaju kardinalima. Vrhovni vladar vlada Državom preko
Papinske Komisije za Državu Vatikan (zakonodavna vlast; sastoji se od
kardinala, koje Papa imenuje na period od 5 godina) i upravitelja (Governatore
of the State of Vatican City - izvršna vlast). Pravna regulativa
tiskana je u posebnom dodatku Acta Apostolicae Sedis.
Sudsku vlast obavljaju, u ime Vrhovnog
vladara, konstitutivna tijela prema pravnoj strukturi Države;
Magistrat, Prvostepeni sud, Prizivni sud i Apelacijski sud.
Vrhovni vladar predstavlja, kroz Državno
tajništvo, Državu Vatikan u odnosima sa drugim državama, kod zaključivanja
sporazuma i diplomatskih odnosa.
Između 1870. i 1929. godine, kada država
Vatikan nije postojala, Sveta Stolica je održavala diplomatske odnose
s mnogim zemljama. Diplomatski izaslanici u Svetu Stolicu, šalju se
još od kraja 15. stoljeća. Slanje stalnih predstavnika započelo je
već u 16. stoljeću.
Sveta Stolica, osim aktivnog prava
diplomatskog predstavništva (Apostolski nuncij je papinski
predstavnik, koji ima stalnu zadaću predstavljanja Rimskog pape u državama
i s crkvenom hijerarhijom), ima i pasivno pravo, što znači da prima
predstavnike koje šalju države u ekstrateritorijalne i privremene
misije, ili redovne i stalne misije.
I Država Vatikan i Sveta Stolica, kao
suvereno tijelo Katoličke Crkve, zadobile su priznanje svog međunarodnog
značenja. One su članovi međunarodnih organizacija i sudjeluju na
međunarodnim sjednicama u skladu sa postignutim sporazumima.
|
