Što nam naviješta Krist? Što nam ima
ponuditi? Nudi nam onu božansku ljubav od koje nam zastaje dah i koju
nam oslikava propovijed na gori. Sam Bog pokazuje nam u toj propovijedi
što je ljubav. Toliko nas je ljubio. Ili treba da mislimo da se Bog sam
nije držao propovijedi na gori, koju nam je objavio? Poticajna misao:
Bog, jedini, koji nas toliko ljubi, kako to ocrtava u propovijedi na
gori. Ljubljeni od Boga, zauvijek imamo domovinu u Bogu, to je Isusova
poruka u propovijedi na gori.
Jedna posve nova slika Božja otvara se pred našim očima u propovijedi na
gori: Bog, koji ljubi i svoje neprijatelje! Kako smo jadno do sada
pretstavljali Boga: kao šefa -inspektora, koji dolazi uvijek
provjeravati svoje podanike postupaju li ispravno; kao suca koji je
ogrezao u paragrafe, oko za oko, zub za zub, prekršaj za prekršaj, i sve
to bilježi i kažnjava.
Ali ovo je veliki proglas Kristov u propovijedi na gori: ne oko za oko,
ne zub za zub, to ne dopušta ljubav, a još manje Bog.
Jedna posve nova slika Božja otvara se pred našim očima u propovijedi na
gori: Bog, koji ljubi i svoje neprijatelje! Kako smo jadno do sada
pretstavljali Boga!
Njegova zapovijed ljubavi glasi: »A ja vam kažem: ljubite svoje
neprijatelje i molite za one koji vas progone, kako biste postali sinovi
svoga Oca nebeskog...« (Mt 5,44) Kakva misao: Bog nas ljubi iako smo ga
uvrijedili; iako smo mu okrenuli leđa i postali njegovi neprijatelji.
Znamo da smo zaslužili kaznu. Ali on misli drukčije: »Ako ljubite one
koji vas ljube, kakvu ćete plaću imati? Zar i carinici ne čine to isto?«
(Mt 5,46) Bog te ljubi ako si i njegov »neprijatelj«. Vjeruješ li u to?
Bog prihvaća i sve one koji protiv njega griješe. Toliko ga ljubi. Boga
naime Biblija naziva našim »Ocem« i uspoređuje ga s »majkom«. Majčina
ljubav može mnogo oprostiti i mnoga zla podnijeti od svoje djece; ona
mnogo prašta i ljubi nas i dalje. U propovijedi na gori rečeno je:
»Blago krotkima«... (Mt 5,5) ... udari li te tko po desnom obrazu,
okreni mu i drugi... (Mt 5,39) »...onome, koji vam nanosi zlo, nemojte
pružati otpor«. Ne, Bog ne uzvraća odmah: »Vrati mač svoj u korice, jer
svi koji se mača hvataju od mača ginu.« (Mt 26,52) Bog oprašta više nego
majka.
Bog zapravo traži i ljubav grešnika. Opisuje samoga sebe kao dobrog
pastira, koji ide za izgubljenom ovcom. Osjeća sklonost i prema
grešnicima tako da s njima jede i pije: čak i s carinicima. Bog se
uistinu drži riječi iz propovijedi na gori: »Dakle: ako doneseš dar svoj
na žrtvenik i tu se sjetiš da ti brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar
tu pred žrtvenikom, hajde i najprije se izmiri s bratom, pa onda dođi i
prinesi dar svoj!« (Mt 5,23-24). Sve je to kao u naopakom svijetu:
naljutili smo se na Boga i sada mu okrećemo leđa; a on nas tada traži da
bi grešnika ponovo doveo kući: »Blago mirotvorcima... (Mt 5,9).
Sedamdeset sedam puta u danu moramo oprostiti bratu, ako on dođe i kaže
»oprosti«. Kako li će tek Bog opraštati? On sam nas poziva, da puni
povjerenja molimo: »Oprosti nam naše dugove.« Bog se čak obavezao, da će
svaku našu molitvu uslišati (ako je za naše dobro): »Tko te moli, podaj
mu.« (Mt 5,42)
Tu jedinstvenu ljubav Božju prema čovjeku opisuje Bog u slici
»zaručnika«, na pr. u usporedbi o deset djevica, u pjesmi nad pjesmama.
U apostolskim poslanicama Krist je prikazan kao zaručnik svoje Crkve. Na
tu nježnu, žarku, burnu i isključivu ljubav zaručnik - Bog nas želi
podsjetiti da bismo shvatili koliko nas ljubi.
Bog je ljubav. On nam je opisao tu ljubav u propovijedi na gori. On je
čak obećao i ljubav prema svojim »neprijateljima«. Zar nije potrebno da
se odlučim, da vjerujem u njegovu liubav.
