|
Savršeno
isplanirana tehnika u prirodi graniči sa čudesnim. Kada bi ljudi
mogli tako dobro graditi kao što su biljke konstruirane i isplanirane
tada bismo morali biti u mogućnosti sagraditi crkveni toranj koji se
proteže 300 metara u visinu, a ima promjer jedan metar i gore nosi
opterećenje težine koliko iznosi cijeli toranj. U oluji bi se taj
toranj morao ljuljati (oscilirati) 100 metara u lijevo i u desno, a da
se pri tome ne sruši. Tako, naime, gradi priroda svoje travke i pšenične
klasove (slamke). Tu je planirao najveći inženjer svih vremena.
Začuđuju
otkrića na koji način biljke drže svoje stabljike uspravno. Biljka
bi morala radi svoje velike težine izgraditi masivni drveni stub.
Priroda radi toga primjenjuje metodu postavljanja obruča. Ona
primjenjuje visoki tečni pritisak od 5 do 20 atmosfera da bi postigla
čudesna djela čvrstoće. Pri tome moraju cijevi manje od stotog
dijela milimetra debljine izdržati taj silan pritisak. Slična čudesna
djela tehničkih skela nalazimo i u izgradnji kostiju kod čovjeka
sa njegovim sistemom stupova i unutrašnjeg podupiranja koje je izgrađeno
matematičkom točnosću da može podnijeti potrebnu (odgovarajuću)
snagu pritiska. Postignuća u tehnici letenja kod ptica i insekata
spadaju u vrhunska dostignuća: savršeni aerodinamični oblik,
aerodinamični poprečni presjek krila i sistema izgradnje šupljih
kostiju. Pokreti krila postaju razumljivi u potpunom smislu tek u današnjoj
najmodernijoj tehnici letenja. Kružni pokreti ptičjih krila postižu
efekte propelera. Tko je sve to isplanirao? Jer sve je to izrađeno po
savršenom planu, a životinja sama nije to mogla isplanirati.
Tehnika
opažanja kod životinja pokazuje tehničko savršenstvo. Pri
tome su primjenjeni najmoderniji tehnički uređaji. Šišmiš na pr.
posjeduje neku vrstu radarskih uređaja. On pri letu postiže ton od
nekih 50 000 treptaja u sekundi što nadilazi granicu čujnosti kod čovjeka.
Odbijeni eho od predmeta u prostoru pomaže šišmišu da se
orijentira. Kožni pribor (nabor) na nosu služi mu pri tome kao
prijemnik ultrazvuka. Šišmiš može pomoću tog uređaja i u
najtamnijoj noći osjetiti sve zapreke tako da se nigdje ne sudara i
čak što više u letu radiofonski nalazi insekta ill odabire na zidu
pukotinu da se odmori. - Tko je konstruirao te visoko usavršene uređaje?
Tko
je pčelama priopćio njihov matematički točan način gradnje
saća? Pčelinje saće mora, naime, biti tako izgrađeno da sa
najmanje potrošnje materijala za izgradnju može primiti najveću
moguću količinu meda. Kao podatak navodimo da je prirodoslovac
Reaumur riješio težak matematički problem iz područja ekstremnih
vrijednosti u vezi sa kutom između bočnih strana, koji mora iznositi
109 gradi i 26 minuta, ako se želi postići najpovoljnija izgradnja
saća. Pri ispitivanju točnosti mjerenja stanica otkrio je Reaumur
veličinu kuta od 109 gradi i 26 minuta - kakvo čudo preciznosti. -
Koji to duh vlada nad ovim stvorenjima? - Slična tehnička dostignuća
postižu i građevine osa sa svojim visećim saćama u nekoliko
katova od grubog papira za čiji pronalazak ose svojataju pravo
prioriteta: izgrizeno drvo. Također i izgradnja gnijezda kod
ptica, daleko razgranati podzemni kanali (duplja, jazbine) kod
insekata itd.
Tehnika
cvjetnog oprašivanja takoder je čudesno djelo. Cvijeće
odabire napadno obojene listiće cvjetova kao reklamne natpise
(natpise tvrtke) i odgovarajući miris kao kemijsku reklamu. Na taj način
cvijeće mami insekte na kilometarskim razdaljinama. Na tehnički
rafinirani način cvijeće tovari cvjetni prah (polen) na insekte kako
bi mogli oprašiti još neoprašene cvjetove. Cvijeće i insekti čine
na taj način jedni drugima zivotno potrebne usiuge. Mehanizam kojim
se cvjetni prah pomoću insekata sa sigurnošću prenosi sa cvijeta na
cvijet graniči često sa čudesnim.
Cijeli
svijet nalik je jedinstvenom, čudesnom mozaiku koji je pun smisia i
života, plana, predviđanja, rasprostiranja i koordinacije.
Elektronski mozak je prema tome obična dječja igra. I zar to djelo
nema svog graditelja? Zar sve to nastaje "samo od
sebe«?
|
