Zašto nas Bog osuđuje, ako nas ljubi?

Odlomci iz djela Temelji vjere, Herberta Madingera, tiskanog u izdanju Obiteljskog centra i Biblioteke U pravi trenutak, Zagreb i Đakovo, 1998. Urednici: Ivan Zirdum i Marijo Živković. Prijevod djela s njemačkog jezika: Stjepan Gut. Naslov originala: Fundamente des Glaubens.

-------

Mi zapravo ne vjerujemo u ljubav Božju. Mnogi izrazi u Bibliji plaše nas i odbijaju: tamo je riječ o »sudu srdžbe« Božje, o »odmazdi«, o »jaukanju i škripanju zuba«, o »crvu koji ne umire«, o »vatri koja se ne gasi«. Bog će, tako kaže Biblija, svoje neprijatelje »posjeći«, »do smrti uništiti«, »smrskati«. K tome pridolaze visoki zahtjevi Isusa tako da na kraju gubimo nadu, ne možemo vjerovati u to da nas Bog ljubi, da Bog grešnike, svoje »neprijatelje«, zaista ljubi. A što smo mi drugo nego grešnici? Bog je ljubav, kaže Biblija. Njegovo je biće skroz na skroz ljubav, i on ne može ništa drugo nego ljubiti, pet minuta poslije kao i pet minuta prije posljednjeg suda. Ako želimo shvatiti tu ljubav Božju, moramo »Boga koji kažnjava« promatrati drugačije nego li smo to možda do sada navikli: upravo moderni teolozi naglašavaju da Bog uopće ne kažnjava u uobičajenom smislu, grešnik zapravo sam sebe kažnjava. Bog ne baca grješnike u »kaljužu«, nego grešnik sam bježi od Boga. Drukčije rečeno: Ne osuđuje Bog grešnika, nego se grešnik sam odvaja od Boga, ne želi znati o Bogu. Bit grešnika je u tome, što ne želi imati ništa s Bogom. Bog poštuje tu slobodnu odluku čovjeka na začuđujući način. Grešnik će u vječnosti biti odvojen od Boga samo radi toga, jer takav čovjek ni za vrijeme svog života nije želio surađivati s Bogom. Stoga »Božji sud« nije ništa drugo nego na vidljiv način pokazana »vlastita odluka« grešnika.

Također i »kazna« pakla kod ovakvog shvaćanja ne uzima se u uobičajenom smislu, kako bi slaba svjetska vlast morala postupiti da lopova urazumi. Božja »kazna« nije čin osvete. Bog uvijek ostaje ljubav. On poklanja čovjeku toliko koliko može, čak i smaoga sebe. Ali »kazna« pakla sastoji se upravo u tome što je grešnik odbacio od sebe sve ono što nosi Božji pečat, što je prožeto mirisom Božjim, jer grešnik osjeća odvratnost prema svemu što je Božje i što od Boga zavisi. Kada mu se poslije smrti oči budu otvorile, spoznat će grešnik da nije odbacio samo Boga, nego u isto vrijeme i sve stvari koje su slika Božja. Sve stvorene stvari slične su Bogu, »mirišu« na božansko: toplota, svjetlo, i sloboda, život i snaga, mir i radost, sigurnost i zajednica itd., sve su to slike Boga, odraz njegova bića. I radi toga je grešnik uz Boga izgubio i ove stvari.
 
Kada se Bog u Novome Zavjetu prikazuje kao srditi sudac, to je samo način izražavanja, koji nam božansko želi prikazati upravo ljudskim slikama. I ljudi te božanske »srdžbe« i Božje »kazne«, i to je dobro. Vječna bijeda grješnika u isto je vrijeme i slika i sama stvarnost.
 
Bog je ljubav. On ne kažnjava besmisleno, nego poklanja ono što može. Ali Bog poštuje i slobodnu odluku čovjeka na upravo potresan način. Tu slobodu naših odluka Bog nam više ne može oduzeti, jer tada više ne bismo bili sposobni da postanemo partneri njegove ljubavi; prijateljstvo poklanjamo kao slobodni ljudi.
 
Pitao si: zašto nas Bog osuđuje, kažnjava vječnom kaznom, ako nas ljubi? Bog ne osuđuje nikoga. Mi ljudi se odlučujemo za ili protiv zajednice s Bogom.

-------

Veritas, 10. veljače 2007.

Vatikan

Sveta Stolica

 

Vatikan - Sveta Stolica

Informativne stranice o Vatikanu

Vatikanske službene stranice

Vatican State

L'Osservatore Romano

Radio Vatikan na hrvatskom

Vatikanski Ured za tisak

Vatikanski muzeji

Vatikanska knjižnica

Vatikanski arhiv

Vatikanska izdavačka kuća

 

 
Knjiga mjeseca

 

Vjera i budućnost

Joseph Ratzinger

Izdavač:

Kršćanska sadašnjost,

Zagreb, 2008.

Biblioteka:

Teološke meditacije

Josef Ratzinger: Vjera i budućnost

Riječ je o knjizi koja na jednome mjestu skuplja pet radijskih predavanja koje je kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih kardinal Ratzinger održao na raznim radijskim postajama i koje su se sve bavile istom temom: pitanjem vjere i budućnosti.
 
Pitanja poput: koja je budućnost vjere ili pak: što je ono što naviješta budućnost u današnjoj zamršenoj stvarnosti dotiču ne samo pitanja kojima se bave vjernici nego postaju i općeljudska pitanja i dodirna tema različitih znanstvenih disciplina i svjetonazora. Zbog toga se problem vjere i budućnosti i danas smatra vrlo aktualnim, što potvrđuje i sam autor u svome predgovoru, navodeći kako knjiga pokušava »pojasniti i pokazati ono što naviješta budućnost, a koje se u vjeri nalazi upravo onda kad ona ostaje vjerna samoj sebi«.

(Ostale knjige mjeseca)

 
 
Ivan Pavao II

Ivan Pavao II

Brojčani podaci o papinskoj službi Ivana Pavla II.

Papa Ivan Pavao II. koji je za Petrova nasljednika izabran 16. listopada 1978. papinsku je službu obavljao 26 godina. Time se uvrstio u red papa s najdužim pontifikatom. Naime pontifikat Ivana Pavla II. treći je po duljini u povijesti Crkve.

Životopis pape Ivana Pavla II. (kraća verzija)

Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik, a za rimskog je biskupa izabran 16. listopada 1978. godine.

Životopis pape Ivana Pavla II. (duža verzija)

Karol Josef Wojtyla, 264. Petrov nasljednik i prvi papa Netalijan od smrti - g. 1523. - Nizozemca Hadrijana VI. iz Utrechta, rodio se 18. svibnja 1920. u Wadowicama pokraj Krakova.

 

 

Verbum Dei - Riječ Božja Propovijedi

 

Božja riječ

 

Bogoslužje Riječi i časoslova

Molitve

Propovijedi

Liturgijski kalendar

Mise u Hrvatskoj - Raspored

 
Veritas - Magnificat anima mea Dominum - katolički magazin

Copyright © 1999-2008 by Veritas - ISSN 1334-1367 -  http://www.veritas.com.hr + http://www.veritas.org.es - Impressum


Glavni izvori vijesti: Radio Vatikan, HKR, IKA, CNA, LifeSite, Kath.Net, Kathpedia, ACI Prensa, Enciclopedia Católica, ACI Digital, H2O News


Veritas je pohranjen u digitalnom arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice  - This product includes PHP - Hosted by: Nano promocija