|
Knjižnica je
otvorena 30. siječnja 1706. i bila je prva javna
knjižnica u gradu
Splitu
Split,
30. siječnja 2006. (IKA) - U povodu 300. obljetnice otvaranja prve
javne sjemenišne knjižnice koja je po svom glavnom
darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću,
od početka nazvana Bibliotheca Pastritia,
Nadbiskupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasična
gimnazija u Splitu pripremili su svečanu akademiju
u ponedjeljak 30. siječnja u Velikoj dvorani
splitskoga sjemeništa. Riječi pozdrava svim
nazočnima uputio je ravnatelj gimnazije "Don Frane
Bulić" mons. dr. Mihovil Vidović, istaknuvši da je
knjižnica otvorena 30. siječnja 1706. i da je to
bila prva javna knjižnica u gradu Splitu.
Nazočnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišić. Zahvaljujući svima koji su utkali
sebe u tu časnu kulturnu znanstvenu ustanovu,
nadbiskup Barišić je istaknuo da je "Paštrićeva
knjižnica sakupljeno blago teologije i filozofije
kroz različita vremena na jednome mjestu. I nije
slučajno da se prije 300 godina otvara javna
knjižnica u gradu Splitu, gradu u kojemu se nalazi
najstarija rukopisna knjiga-kodeks u Republici
Hrvatskoj, Splitski evanđelistar (VII. st.) te iz
kojega potječe otac hrvatske književnosti Marko
Marulić (1450.-1524.)".
Nakon
ravnateljevih i nadbiskupovih pozdrava kratka su
predavanja održali prof. dr. Slavko Kovačić i mr.
Josip Dukić. Prof. Kovačić je govorio o životu
Stjepana Cosmia (1629.-1707.) i Ivana Paštrića
(1636.-1708.). Istaknuo je kako se njihov život u
mnogo čemu podudarao, premda je smjer njihova
životnoga kretanja bio obratan. Paštirić je rođen
u Splitu, ali je cijeli svoj život proveo u
Veneciji i Rimu gdje je i završio studije. Cosmi
je, obratno, rođen u Veneciji, studirao je neko
vrijeme i živio u Italiji, ali je posljednjih 25
godina svojega života proveo u Splitu
(1682.-1707.), darivajući svega sebe za dobro
Crkve i naroda, rekao je dr. Kovačić.
Paštrić, vrstan poznavatelj latinskoga i
grčkog, hebrejskoga i sirijskog jezika, doktorirao
je filozofiju i teologiju. Nakon svećeničkog
ređenja u Rimu stavio se na raspolaganje "Zboru za
širenje vjere". Radio je kao lektor biblijskih
jezika, vodio tiskaru, i više od trideset godina
predavao u Urbanovu zavodu. Već mu je u 30.
godini, na teološkom fakultetu u Rimu, dodijeljena
katedra dogmatske teologije. Godine 1671.
utemeljio je Akademiju koncila koja se bavila
proučavanjem teološke misli. Za nas je vrlo važno
da je za naše glagoljaše priredio novo izdanje
glagoljskoga Brevijara (koji je tiskan 1688. god.)
i Misala. Time se odužio svom rodnom kraju i
hrvatskoj kulturi.
Stjepan Cosmi je godine
1678. imenovan za splitsko-makarskog nadbiskupa.
Zbog spora između Mletačke Republike i Sv.
Stolice, tek je 1682. došao u Split i preuzeo
službu te u teškim turskim i mletačkim
previranjima, 1700. godine na Blagovijest u Splitu
otvorio sjemenište, prvu javnu srednju školu s
gimnazijom i teološkim i filozofskim studijem.
Nadbiskup Cosmi je u tu svrhu krenuo i u osnivanje
biblioteke te je uložio veliki trud kako bi toj
ustanovi pribavio što više potrebnih knjiga. U
tome mu je svesrdno pomagao upravo Ivan Paštrić,
darivajući splitskom sjemeništu mnoštvo vrijednih
knjiga, zaključio je prof. Kovačić.
Jezgru
je biblioteke 1706. godine činilo 568 knjiga koje
je poklonio Paštrić, pa je biblioteka s pravom
nazvana Paštrićeva biblioteka. "Prema želji Ivana
Paštrića biblioteka je bila namijenjena sjemeništu
i gradu Splitu", istaknuo je ravnatelj biblioteke
mr. Josip Dukić i nastavio: "Paštrićeve knjige su
stigle iz Rima u Split u razdoblju od 1701. do
1706. god. Na svakoj je knjizi Paštrić napisao
svoje ime, a neke je dao uvezati u kartonske
korice, umotane u pergamene nekih nepoznatih
srednjovjekovnih rukopisa, koje bi trebalo
proučiti. Biblioteka je bila otvorena javnosti do
početka 19. st. Godine 1757. biblioteka je imala
927 svezaka. Za povijest biblioteke važan je popis
iz 1821. god., unesen u opći inventar sjemenišne
pokretne imovine, koji se nalazi u Nadbiskupskom
arhivu u Splitu. Na kraju šk. god. 1934/35.
biblioteka je imala 31000 svezaka. Danas
biblioteka ima oko 50 000 knjiga, ali od
Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina
odnosno oko 150 - 200 svezaka".
Uz zahvalu
svima za sudjelovanje u prigodnoj akademiji i
onima koji su moralno i materijalno pripomogli
obnovi biblioteke, ponajprije Splitsko-makarskoj
nadbiskupiji, zatim Županiji te Ministarstvu
kulture za iskazano zanimanje, zaključnu je riječ
uputio ravnatelj Sjemeništa dr. Mladen Parlov.
"Biblioteka je uslijed sklonih i nesklonih
povijesnih prilika i neprilika poput živa
organizma, rasla i razvijala se", rekao je dr.
Parlov i dodao: "Zbog svoje vrijednosti Biblioteka
je proglašena i pokretnim spomenikom kulture, a
upravo ta činjenica svih nas obvezuje da učinimo
sve što je u našoj moći da Bibliotheca Pastritia
nanovo zaživi i dobije novu postavu. Jer je riječ
o neprocjenjivom kulturnom blagu grada Splita i
Županije splitsko-dalmatinske, Republike Hrvatske,
Nadbiskupije splitsko-makarske i Nadbiskupijskog
sjemeništa u Splitu".
Akademiji je
nazočila, među mnogobrojnim uzvanicima, Tajma
Rizmondo, predstavnica ministra kulture Bože
Biškupića. Slavlje su pjesmom uveličali Zbor
gimnazijalaca uz pratnju tamburaškog orkestra
sjemeništaraca pod ravnanjem prof. s. Mirje Tabak
i klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj. Na
završetku akademije uslijedilo je razgledavanje
prigodne izložbe knjiga iz "Paštrićeve knjižnice"
Osobito mjesto u biblioteci pripada inkunabulama.
Iz biblijskih nauka zanimljiva je arapska Biblija
u tri sveska (Biblia sacra arabica), iz područja
dogmatike Bellarminova povijest nauke Tridentskog
koncila, iz duhovnosti Opće odredbe reda sv.
Franje (Statuta generalia ordinis sancti
Francisci) tiskane u Rimu 1554. Brojne su knjige
iz crkvenoga i civilnog prava, rječnici,
priručnici i komentari. Dio knjiga obrađuje teme
iz povijesti Crkve i crkvenih koncila, filoloških
studija i društvenih znanosti. Zanimljivo je
spomenuti i djela hrvatskih autora M. Marulića, I.
Lučića, I. T. Mrnavića i dr. U biblioteci je
sačuvan prijepis Gundulićeva Osmana, te poneki
rukopis poznatoga Nikole Tommasea. |
