|
Pokretanje tog
časopisa bio je jedan od prvih plodova Drugoga
vatikanskog koncila, te zanosa koji su tada
živjeli biskupi, svećenici i vjernici svjetovnjaci
kojima je Koncil bio nezamjenjivo
nadahnuće
Split, 7.
travnja 2006. (IKA) - Znanstveni skup u
prigodi 40. obljetnice osnutka časopisa
"Crkva u svijetu" održan je 7. travnja u
velikoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Splitu. Pokretanje
tog časopisa bio je jedan od prvih plodova
Drugoga vatikanskog koncila te zanosa koji
su tada živjeli biskupi, svećenici i
vjernici svjetovnjaci kojima je Koncil bio
nezamjenjivo nadahnuće. Zato je ovaj časopis
od samog početka bio "promicatelj Koncila i
njegov vjernik odjek", kako je istaknuo
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić,
pozdravljajući nazočne. Ništa manje važna
odrednica ovog časopisa bila je i promicanje
dijaloga u društvu onoga vremena, društvu
koje je tako bilo protivno Crkvi. Kolikogod
se može reći da je CuS imao tešku mladost,
on je bio i ostao glasnogovornik Crkve i
sugovornik kulture u kojoj smo živjeli i
živimo, zaključio je nadbiskup, zaželjevši
slavljeničkom časopisu da stječe sve
brojnije čitateljstvo.
Pokretači "Crkve u svijetu" bili su pokojni
don Ivan Cvitanović te Željko Mardešić i
Branimir Lukšić, ne bez posebnog blagoslova
i potpore tadašnjeg (nad)biskupa Frane
Franića, biskupa i teologa, koji je uz
potporu bio stalni i neumorni suradnik u
pisanju. Već od početka nadbiskup Franić
istaknuo je da ovaj časopis neće biti protiv
nikoga, aludirajući na ondašnje stanje
svjestan opasnosti da ga je komunistička
vlast mogla lako zabraniti, već da će kao
časopis biti zagovornik koncilskih ideja.
Prvotna nakana je bila popularizirati
koncilsku misao i razraditi koncilske
dokumente.
Od samog početka je zamišljen kao
pastoralni časopis, a, po riječima dekana
KBF-a dr. Marinka Vidovića, premda je prije
14 godina postao znanstveni časopis
Fakulteta, nije zanemario svoje pastoralno
poslanje. Postavši časopisom fakulteta
ugradio se je u njegove temelje, jer je
zahvaljujući i njemu splitska Teologija
imala veću vjerodostojnost da bude priznata
kao fakultet, što se kasnije i dogodilo.
Dekan Vidović također je izvijestio da je
prije godinu dana podignut na razinu
časopisa s međunarodnom recenzijom, što
olakšava napredovanje profesora i potiče
znanstveni radi.
Na proslavi ove obljetnice "Crkve u
svijetu" bio je i nadbiskup Nikola Eterović,
glavni tajnik Sinode biskupa u Rimu. Osim
što je održao predavanje o temo Biskupske
sinode - razvoj sinodalnosti u Crkvi,
nadbiskup Eterović posvjedočio je da se dan
prije susreo s papom Benediktom XVI. koji
je, saznavši da ide sudjelovati na taj
znanstveni skup, uputio svoj apostolski
blagoslov.
Drugo predavanje je održao mr. Mirko
Mihalj, koji je govorio o koncilskim temama
u CuS-u, ukazavši kako je ovo bio časopis u
kojem se vodio razgovor sa svijetom u kojem
se živjelo, te da je obilovao ekumenskim
temama i člancima. Razgovor se nije vodio
samo s vjernicima, nego se razgovaralo i s
nevjernicima, od kojih su neki čak i
objavljivali svoje članke u njemu. Provodeći
duh Drugoga vatikanskog sabora, časopis je
poticao i rješavanje problema u tom duhu.
Premda je prvotna nakana bila da obrađuje
koncilske dokumente, mr. Mihalj smatra da se
nije jednako prostora posvetilo svim temama
i dokumentima, od kojih su neki ostali i bez
posebnih osvrta i prikaza. Najviše se
govorilo o Crkvi i njezinu pozivu da radi
samo za čovjeka, a što se tiče dijaloga, on
se odnosio, uz već rečeno, i na kulturu i
znanost. U CuS-u su surađivali i svećenici i
laici, ali i pripadnici drugih religija, te
ateisti i marksisti, što je hvalevrijedna
otvorenost za dijalog s društvom u kojem se
živjelo. Uz domaće teologe u njemu su pisali
i najugledniji strani teolozi i
znanstvenici.
Nakon predavanja mr. Mihalja trojica
najstarijih suradnika i pokretača dobili su
zadatak osvijetliti kako i zašto je pokrenut
ovaj časopis: mons. Drago Šimundža, prof.
dr. Željko Mardešić i prof. dr. Branimir
Lukšić. Oni su iz prve ruke osvježili
sjećanja na tri njegove etape. Uz onu treću
koja je započela 1992. kad je časopis postao
glasilo Teologije, predavač je istaknuo kako
se prva etapa odnosila na neposredno
razdoblje pokretanja, kada se uglavnom
otvaralo vrata koncilskim idejama i
smjernicama. U drugoj su etapi bile mnogo
intenzivnije kulturološke i znanstvene
rasprave koje nisu zaobilazile aktualna
pitanja. To je bilo razdoblje afirmiranja
CuS-a, pogotovo radi paradoksalno teške
društvene situacije. Tada je časopis izlazio
u 2-3 tisuće primjeraka, a prodavao se i u
svijetu. Više prostora za komunikaciju i
razmjenu mišljenja s neistomišljenicima
nalazili su do Hrvatskog proljeća, u prvoj
etapi, nakon čega su se svi koji su se
približili Crkvi na ovoj razini morali
"pokajnički" udaljiti od takve djelatnosti.
Profesori Lukšić i Mardešić posvjedočili su
kako je CuS služio za formiranje punoljetnog
laikata, ne samo u vjerskom, nego i u
financijskom, gospodarskom, medijskom,
političkom i u svakom drugom smislu koji se
tiče konkretnoga života.
Gotovo od samog početka uz taj časopis,
koji je redovito izlazio 4 puta godišnje,
razvila se i velika izdavačka djelatnost, o
čemu je govorio prof. dr. Ante Mateljan,
zamjenik glavnog urednika. Istaknuo je kako
je u 11 nizova objavljeno 172 naslova od
1970. godine kad je CuS započeo svoju
izdavačku djelatnost. Također je napomenuo
da se uz ovu obljetnicu spriprema i katalog
svih izdanja CuS-a, te bibliografija svih
radova objavljenih u časopisu.
Okupljenim predavačima, studenticama i
studentima uime "svečara" zahvalio se dr.
Nediljko Ante Ančić, glavni urednik CuS-a,
koji je ujedno moderirao skup.
|
