|
Nakon uvodnih riječi
kardinala Josipa Bozanića te dekana Katoličkoga
bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Tomislava
Zdenka Tenšeka, predavanja su održali Adalbert
Rebić, Aldo Starić te Željko Mardešić, a pročitano
je predavanje Giuseppea Alberigoa iz
Bologne
Zagreb,
7. prosinca 2005. (IKA) - Međunarodna konferencija u povodu 40.
obljetnice završetka Drugoga vatikanskog koncila
(1965-2005), koju je priredio Katolički bogoslovni
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, održana je u
srijedu 7. prosinca u Velikoj dvorani
Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.
Osjećamo kako je promocija i obrana
čovjeka svježi zadatak Crkve, rekao je zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji se u svom
govoru osvrnuo na povijesni događaj završetka
velikog crkvenog događaja proteklog stoljeća,
Drugoga vatikanskog koncila. Riječi pozdrava
uputio je i dekan Katoličkoga bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tomislav
Zdenko Tenšek, koji je u kratkim crtama govorio o
aktualnosti Koncila danas. Nestalo je optimizma
kakav je bio u doba Koncila, konstatirao je dr.
Tenšek, i nastavio kako bi zadaća Crkve danas
trebala biti pružanje utemeljene nade svijetu.
Potrebno je poraditi na unutarcrkvenom dijalogu,
otvoriti se laicima te nadvladati klerički
mentalitet u Hrvatskoj, rekao je dekan zagrebačkog
KBF-a, zaključujući kako se danas od Crkve u
društvu traži prije svega svjedočenje, a tek onda
govor.
Na konferenciji je prvo predavanje
trebao održati Giuseppe Alberigo iz Bologne, no
kako zbog zdravstvenih razloga nije bio nazočan,
njegove misli pročitao je u hrvatskom prijevodu
dr. Slavko Slišković. Predavanje je održano na
temu "Drugi vatikanski koncil - za mladost
kršćanstva", a autor teksta naglasak je stavio na
pozitivne strane Koncila, ne štedeći riječi ni na
onome što je Koncil propustio, a mogao je izreći,
odnosno poručiti; primjerice govor o rasizmu,
situaciji žene, siromaštvu u svijetu.
Razmišljajući o pozitivnostima Koncila, Alberigo
je zapisao kako je Koncil legitimirao tumačenje
kršćanstva, tijekom održavanja se postepeno
odmaknuo od eurocentrizma teologije, te je tijekom
zasjedanja učinjen kvalitativni skok snagom
konsenzusa biskupa. Ipak, na kraju se upitao je li
Koncil mogao učiniti više, te konstatirao kako pri
davanju odgovora moramo imati na umu kako je
obzorje koncilskih otaca ipak bilo ograničenije od
onoga koje je posjedovao začetnik samog Koncila -
papa Ivan XXIII.
Predavanje "Jedno osobno
viđenje Koncila" održao je dr Adalbert Rebić te se
u njemu prisjetio svog boravka i studija u Rimu,
koji je trajao tijekom zasjedanja koncilskih
otaca. Naglasio je mnogobrojne susrete pitomaca s
velikim teolozima Drugoga vatikanskog koncila, kao
i razgovore s kardinalom Franjom Šeperom.
"Koncil u svjetlu teoloških promišljanja u
Hrvatskoj" naslov je predavanja dr. Alde Starića,
koji je pokušao prikazati dio onoga što se
poduzelo da bi se poruka Koncila posijala na
hrvatskom tlu. U predavanju je istaknuo problem
političkog i društvenog uređenja u kojem se
tijekom i u postkoncilskom razdoblju nalazila
Katolička crkva na ovim prostorima. Komunizam i
neprijateljski stav tadašnje vlasti prema Crkvi
ograničavao je slobodno širenje duha Koncila koji
se u Hrvatskoj ipak širio u određenoj mjeri, a
ponajviše preko prevođenja samih dokumenata
Koncila.
Završno predavanje održao je
sociolog i laik dr. Željko Mardešić na temu
"Koncilski paradoksi: velike nade i mali ishodi".
Svoje je predavanje podijelio na dva dijela:
sjećanje na Koncil te današnja prosudba sjećanja
na Koncil. Prvi dio predavanja imao je strogo
osobnu notu, te je naglasak posebno stavio na
obrat koji se u intelektualnim krugovima u kojima
se kretao dogodio u koncilsko te vrijeme
neposredno nakon Koncila. U drugom dijelu
predavanja dr. Mardešić je primijetio kako se u
Hrvatskoj precijenilo prihvaćanje poruka Koncila
zbog toga što su te poruke ipak ostale i kretale
se u malim krugovima. Također je naglasio kako je
Crkva nakon Koncila u Hrvatskoj doživjela veliki
uspjeh u dijalogu s vjernicima izvan Crkve, ali je
doživjela manji uspjeh u dijalogu unutar same
Crkve, odnosno u dijalogu s vjernicima u Crkvi.
Upravo je ta nedovršenost unutarcrkvenog dijaloga
važna za aktualizaciju Koncila, rekao je dr.
Mardešić, te završio svoje predavanje s dva
pitanja - ima li u Hrvatskoj koncilskog dijaloga s
nevjernicima izvan Crkve te ima li dijaloga s
vjernicima unutar Crkve?
Međunarodna
konferencija, koju su moderirali i vodili dr.
Tonči Matulić i dr. Anton Tamarut, završena je
raspravom te najavom okruglog stola koji se u
povodu 40. obljetnice završetka Drugog vatikanskog
sabora u četvrtak 15. prosinca u 18 sati održava u
Europskom domu u Zagrebu, u organizaciji
Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Glasa
Koncila. |
