|
U Tiskovnome uredu
Svete Stolice predstavljen program
proslave
Vatikan, 14. veljače 2006. (IKA) - Program proslave 500.
obljetnice Vatikanskih muzeja predstavljen je 14.
veljače u Tiskovnome uredu Svete Stolice. Tom su
prigodom izlaganja održali kardinal Edmund Casimir
Szoka, predsjednik Uprave Države Grada Vatikana,
Francesco Buranelli, ravnatelj Vatikanskih muzeja,
i o. Ciro Benedettini, zamjenik ravnatelja
Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Vatikanski muzeji,
ta škrinja neizmjerne umjetničke baštine, koje je
Ivan Pavao II. nazvao "jednima od najvažnijih
vrata Svete Stolice, koja su otvorena prema
svijetu", navršavaju 500 godina svjedočenja da je
umjetnost djelotvorno sredstvo evangelizacije, te
odraz Boga Stvoritelja koji je Ljepota. Dana 14.
siječnja 1506. godine, na rimskome brežuljku
Oppio, pronađena je skupina Laokontovih kipova,
koje je papa Julije II. odmah kupio i koji su
nakon mjesec dana smješteni u palaču Belevedere u
Vatikanu. Bio je to početak Vatikanskih muzeja.
Ova će se obljetnica slaviti tijekom cijele 2006.
godine. Počet će se u ožujku, otvaranjem
Kršćanskoga muzeja koji je 1756. godine utemeljio
Benedikt XIV.. Za ljeto je predviđeno otvaranje
odjela Kine, Japana, Koreje, Tibeta i Mongolije, u
Etnološkome misijskom muzeju koji je pak, 1926.
godine utemeljio Pio XI.. Ljubitelji arheologije
na jesen će moći posjetiti novi dio rimske
nekropole iz I. do III. stoljeća nakon Krista, a
najvažniji trenutak u godini bit će izložba
posvećena Laokontu i početku Vatikanskih muzeja,
predviđena za studeni. Proslava će završiti
kongresom u prosincu, na kojemu će se okupiti
stručnjaci u umjetnosti, kako bi raspravljali o
stvarnosti muzejskih ustanova u svijetu, polazeći
od višestoljetne povijesti Vatikanskih muzeja. U
ovo mučno vrijeme puno protivnosti, sve se više
govori o muzeju kao mjestu susreta i kontakata,
rasprava i dijaloga, sazrijevanja i razmišljanja
među religijama, kulturama, iskustvima i
različitim, a ponekad i suprotnim, poimanjima
svijeta, istaknuo je kardinal Szoka te dodao kako
Vatikanski muzeji, zbog oblika i duhovnoga
značenja, te zbog povijesne važnosti i naravnoga
poziva, danas više nego ikada, na uzoran način
tumače tu ulogu, te su stoga jedinstveni među svim
sličnim velikim muzejskim ustanovama.
|
