|
Vatikan, 9. svibnja
2005. (Radio Vatikan) - U
Berlinu je službeno obilježavanje 60. obljetnice svršetka II.
svjetskog rata 8. svibnja započelo svečanim ekumenskim bogoslužjem.
Predsjednik njemačkog episkopata kardinal Karl Lehmann istaknuo je
kako je 8. svibnja 1945. sasvim sigurno dan oslobođenja, ali također
dan kada su započele patnje velikog broja ljudi. Povijest je, naime,
privilegirala uglavnom zapadne Nijemce, dok su ljudi na istoku
zemlje ostavljeni snositi teško breme katastrofe. Predsjednik vijeća
Evangeličke crkve u Njemačkoj biskup Wolfgang Huber istaknuo je,
pak, kako se Nijemci nisu vlastitim snagama oslobodili nacističkog
režima. Zahvalio je savezničkim snagama na odlučnosti kojom su im
pomogli, unatoč činjenici da "osloboditelji nisu ni u kojem slučaju
bili i spasitelji, već ljudi koji su bili sposobni činiti i zlo". Na
službi u katoličkoj katedrali nazočni su bili i brojni gosti iz
europskih Crkvi, među njima veliki nadbiskup Lavova kardinal Lubomyr
Husar, predstavnici poljskog i francuskog episkopata, anglikanske,
srpskopravoslavne i ruskopravoslavne Crkve, te predsjednik Horst
Koehler i kancelar Gerhard Schroeder.
U Muenchenu se kardinal
Friedrich Wetter osvrnuo na nacističku propagandu i pozvao
građane da ni danas ne ostanu slijepi za vrednote koje su Božji dar
- prije svega vrijednost života od njegova začeća do naravne smrti.
Upozorio je da je rastući broj mladih ljudi koji ne žele djecu
povezan s omalovažavanjem braka i obitelji. Na međunarodnoj
svečanosti u povodu oslobođenja koncentracijskog logora Mauthausen u
Austriji kardinal Christoph Schoenborn molio je Boga da se nikada ne
vrati zlo koje je na tom mjestu okončano prije 60 godina. Sedam su
godina na tom dijelu "pakla na zemlji" mučeni i ubijani ljudi iz
cijele Europe, Židovi i kršćani, Sinti i Romi, Jehovini svjedoci i
homoseksualci, invalidi i politički zatvorenici. Austrijanci su bili
i mučitelji i žrtve, i s tom tugom i tom sramotom moramo se suočiti
kako se ne bi nikada ponovilo, poručio je bečki nadbiskup. Na
svečanosti se okupilo 20.000 ljudi iz gotovo 40 država, hrvatsko je
izaslanstvo predvodio potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović.
U nekadašnjem logoru Le Coudray nedaleko Chartresa
položen je kamen temeljac Europskog doma susreta "Franz Stock".
Projekt koji promiču francuski predsjednik Jacques Chirac i
nekadašnji njemački kancelar Helmut Kohl nazvan je po zatvorskom
dušobrižniku koji je u tijeku njemačke okupacije skrbio za više od
2000 pripadnika francuskog pokreta otpora, Židova i njemačkih
vojnika u pariškim zatvorima, ostajući s njima do trenutka
pogubljenja.
Prigodom obilježavanja 60. godišnjice kraja
II. svjetskog rata u Europskom je Parlamentu danas, nakon uvodnog
govora predsjednika Josepa Borrella, izveden glazbeni interludij
Johanna Sebastiana Bacha, u spomen na žrtve tog krvavog svjetskog
sukoba. Na današnji dan, kada se slavi također Dan Europe, prije 55
godina, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann
iznio je prijedlog o Europi koja je sposobna zajamčiti mir. Ideja o
europskoj suradnji, koja je postupno postala integracija, nastala je
nakon trauma II. svjetskog rata, jer se smatralo da mir i stabilnost
mogu najbolje zajamčiti sjedinjenost i međuovisnost. Jedno od
značajnih razdoblja Europske unije predstavlja njezino proširenje na
druge europske zemlje. Ima se osjećaj da je Europa poput pokretača
procesa mirnog suživota među narodima, utemeljenog na vrednotama
kojih se ne može odreći, na ustanovama s dubokim demokratskim
nadahnućem, i na potpunom očuvanju slobodâ – rekao je u razgovoru za
Radio Vatikan podpredsjednik Europskog parlamenta Luigi Cocilovo.
Napomenuo je pritom kako je Europa, kao svjetionik i polazna točka
tog demokratskog procesa, doživjela veći uspjeh od onoga koji su svi
predviđali, pa i čak i od onoga koji su prije puno godina zamišljali
njezini utemeljitelji. Ona stoga danas u svijetu predstavlja najjače
i najbogatije uporište, a sposobna je također, putem politike i
izgradnje ustanova, poučiti o 'izvozu' i 'prijenosu' puta i
demokratskih procesa – kazao je na posljetku podpredsjednik
Europskog parlamenta Luigi Cocilovo.
Danas su se u Moskvi
održale velike svečanosti. Više od pedeset čelnika država, vlada i
međunarodnih organizacija, među kojima i hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić, okupilo se u Moskvi na vojnoj paradi koju je
priredilo 7 tisuća vojnika u povodu 60. obljetnice pobjede nad
fašizmom. Ovo je dan pobjede dobra nad zlom: Ovim je riječima ruski
predsjednik Vladimir Putin definirao proslavu sjećanja 60.
obljetnice svršetka II. svjetskog rata u govoru održanom pri
otvorenju parade na Crvenom trgu. Naša je dužnost sjećati se
poginulih – istaknuo je Putin- ali pobjedu nećemo dijeliti između
naše i one drugih. Putin je od svijeta zatražio da "nikad više ne
dopusti ponovni rat", te je rusko-njemačko pomirenje nazvao jednim
od najvećih postignuća nakon Drugog svjetskog rata u Europi.
Današnja Rusija – nastavio je Putin – svoju politiku gradi na
idealima slobode i demokracije, na pravu svake Države da samostalno
bira svoj put razvoja. Večeras u 20 sati po ruskom vremenu minutom
šutnje u čitavoj Rusiji odat će se počast poginulima u
ratu. |
