|
Vatikan, 13. siječnja 2008. (Radio Vatikan) -
Papa Benedikt XVI. brojno je mnoštvo hodočasnika pozvao tijekom
nagovora prije anđeoskog pozdravljenja da žive svoju vjeru živo i zauzeto
jer su po sakramentu krštenja postali djeca Božja i dionici nebeskoga
kraljevstva.
S današnjim blagdanom Krštenja Isusova zaključuje se božićno liturgijsko
vrijeme. Ono Djetešce, kojemu su se Mudraci s istoka došli u Betlehem
pokloniti noseći svoje simbolične darove, sada nalazimo kao odrasloga
čovjeka, u trenutku u kojem daje da ga u rijeci Jordanu krsti veliki prorok
Ivan (usp. Mt 3,13). Evanđelje bilježi da je Isus, nakon što je primio
krštenje, izašao iz vode, a nad njim su se otvorila nebesa te se na nj
spustio Duh Sveti kao golub (usp. Mt 3,16). Tada se s neba čuo glas koji je
rekao: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!" (Mt 3,17). Bilo
je to njegovo prvo javno očitovanje, nakon tridesetak godina skrovita života
u Nazaretu. Svjedoci toga jedinstvenoga događaja, uz Ivana Krstitelja, bili
su njegovi učenici, od kojih su neki otada postali sljedbenici Kristovi
(usp. Iv 1,35-40). Bila je to u isto vrijeme i kristoobjava i bogoobjava.
Najprije se Isus objavio kao Krist, što je grčki izraz koji prevodi
hebrejski naslov Mesija, a znači "pomazanik": nije on bio pomazan uljem
poput izraelskih kraljeva i velikih svećenika, nego Duhom Svetim. U isto
vrijeme, sa Sinom su se pojavili i znakovi Duha Svetoga i nebeskoga Oca
rekao je Sveti Otac.
Koje je značenje ovoga čina što ga je Isus htio izvršiti - nadvladavajući
tako Krstiteljev otpor - kako bi bio poslušan volji Očevoj (usp. Mt
3,14-15)? Duboki smisao postat će vidljiv tek na kraju Kristova zemaljskog
života, to jest u njegovoj smrti i uskrsnuću. Dajući da ga Ivan krsti
zajedno s grešnicima, Isus je počeo na sebe uzimati teret krivice čitavoga
čovječanstva, kao Jaganjac koji "uzima" grijeh svijeta (usp. Iv 1,29). To je
djelo koje je on dovršio na križu kad je primio i svoje "krštenje" (usp. Lk
12,50). Doista, umirući, on je "uronio" u ljubav Očevu i izlio Duha Svetoga,
kako bi se oni koji u njega vjeruju mogli ponovno roditi iz toga neiscrpnoga
izvora novoga i vječnoga života. Cjelokupno Kristovo poslanje može se sažeti
u ovome: krstiti nas Duhom Svetim da nas oslobodi ropstva smrti i "otvoriti
nam nebesa", to jest pristup istinskom i punom životu, koji će uvijek biti
"novo uranjanje u širinu bića, dok smo jednostavno obuzeti radošću" (Spe
salvi, 12) istaknuo je Papa.
To se dogodilo i s ovo trinaestero djece kojima sam podijelio sakrament
krsta ovog jutra u Sikstinskoj kapeli. Na njih i na njihove obitelji
zazivamo majčinsku zaštitu Blažene Djevice Marije. Molimo i za sve kršćane
da još bolje razumiju dar krštenja te se zauzmu u njegovu dosljednu
življenju, svjedočeći ljubav Oca i Sina i Duha Svetoga nastavio je nadalje
Benedikt XVI.
Nakon molitve Anđeo Gospodnji Papa se osvrnuo na Svjetski dan selilaca.
Danas se obilježava Svjetski dan selilaca i prognanika koji ove godine u
središte razmišljanja stavlja pozornost na mlade selioce. Mnogi su, doista,
mladi koji su iz različitih razloga prisiljeni živjeti daleko od svojih
obitelji i svojih zemalja. U posebnoj su opasnosti djevojke i maloljetnici.
Neka djeca i adolescenti rođeni su i odrasli u prognaničkim naseljima. I oni
imaju pravo na budućnost! Izričem svoje poštovanje svima koji se zauzimaju u
korist mladih selioca, njihovih obitelji i oko njihove integracije u smislu
zaposlenja i školovanja. Pozivam crkvene zajednice da sa simpatijom
prihvaćaju mlade i malene s njihovim roditeljima, nastojeći razumjeti njihov
život i omogućiti njihovo uključivanje u zajednicu. Dragi mladi selioci!
Zauzmite se da zajedno sa svojim vršnjacima izgradite pravednije i bratskije
društvo, ispunjavajući svoje dužnosti, poštujući zakone i ne dozvoljavajući
da vas ikad ponese nasilje. Sve vas povjeravam Mariji, Majci čitavoga
čovječanstva ovim riječima zaključio je svoje podnevno obraćanje papa
Benedikt XVI.
|
