|
Vatikan, 19. ožujka 2007. (Radio Vatikan) -
Upravo sam se vratio iz Kaznenog zavoda za maloljetnike u Casal del Marmu u
Rimu, kamo sam se bio uputio u posjet ove četvrte korizmene nedjelje, koja
se na latinskom naziva i "Laetare", to jest „Raduj se", prema prvoj riječi
ulazne antifone misnoga bogoslužja, kazao je Benedikt XVI. u nedjeljnom
podnevnom nagovoru. Danas nas liturgija poziva na radost jer se približuje
Uskrs, dan Kristove pobjede nad grijehom i nad smrću. No, gdje je vrelo
kršćanske radosti ako ne u Euharistiji što nam ju je Krist ostavio za
duhovnu hranu, dok hodočastimo ovom zemljom? Euharistija umnaža u vjernicima
onu duboku radost koja je sasvim sjedinjena s ljubavlju i mirom, i koja
proistječe iz zajedništva s Bogom i s braćom.
Prošlog utorka – nastavio je Papa - predstavljena je apostolska posinodalna
pobudnica Sacramentum caritatis, čija je tema upravo Euharistija, vrelo i
vrhunac života i poslanja Crkve. Izradio sam je skupljajući plodove XI. opće
skupštine Sinode biskupa, koja je listopada 2005. održana u Vatikanu.
Računam da ću se još vratiti tome važnome tekstu, no već odsada želim
naglasiti da je on izraz vjere sveopće Crkve u euharistijsko otajstvo, te se
nalazi u kontinuitetu s II. vatikanskim saborom i naukom mojih časnih
prethodnika Pavla VI. i Ivana Pavla II. U tom sam dokumentu htio, među
ostalim, pokazati i njezinu vezu s enciklikom Deus caritas est: eto zašto
sam se odlučio za naslov Sacramentum caritatis, preuzimajući tako lijepu
definiciju Euharistije što ju je dao sveti Toma Akvinski, "Sakrament
ljubavi". Da, u Euharistiji Krist nam je htio darovati svoju ljubav, što ga
je ponukalo da na križu prinese svoj život za nas. Na Posljednjoj večeri,
opravši svojim učenicima noge, Isus nam je ostavio zapovijed ljubavi: "Kao
što sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedni druge" (Iv 13,34). No, budući
da je to moguće samo ako ostanemo s njime sjedinjeni, poput loze i trsa
(usp. Iv 15,1-8), odlučio je on sam ostati među nama u Euharistiji da tako
mognemo ostati u Njemu. Kad se, stoga, vjerom hranimo njegovim tijelom i
njegovom krvlju, njegova ljubav prelazi u nas te nas osposobljava da i mi
dajemo život za braću (usp. 1 Iv 3,16). Odatle izvire kršćanska radost,
radost ljubavi.
Marija je "euharistijska žena" u punom smislu te riječi, remek-djelo
božanske milosti: Božja ju je ljubav učinila bezgrešnom "pred njim u
ljubavi". Uz nju, kao Otkupiteljeva zaštitnika, Bog je postavio svetoga
Josipa, čiju ćemo svetkovinu sutra proslaviti. Zazivam osobito zagovor ovog
velikoga sveca kako bi Narod Božji, vjerujući, slaveći i s vjerom živeći
euharistijsko otajstvo, bio obliven ljubavlju Kristovom te širio njezine
plodove radosti i mira po čitavom čovječanstvu, kazao je Papa.
|