|
I svijet medija
treba Kristovo otkupljenje a proučavanje svetih
Pisama - shvaćeno kao "veliki kodeks priopćivanja"
poruke koji nije privremen već temeljan poradi
svoje spasenjske vrijednosti - može nam pomoći
promatrati očima vjere razvoj i vrijednost
društvenih obavijesnih sredstava, piše Papa u
novom apostolskom pismu o sredstvima društvene
komunikacije
Vatikan, 21. veljače 2005. (IKA) - U dvorani Ivana Pavla II.
Tiskovnog ureda Svete Stolice u ponedjeljak 21.
veljače predstavljeno je novo apostolsko pismo
pape Ivana Pavla II. "Brzi razvoj". Apostolsko
pismo upućeno odgovornima u društvenim
komunikacijama predstavili su predsjednik
Papinskog vijeća za sredstva društvene
komunikacije nadbiskup John Patrick Foley, tajnik
istoga vijeća mons. Renato Boccardo i podtajnik
toga vijeća dr. Angelo Scelzo.
Novi Papin
dokument o sredstvima društvene komunikacije, kako
je tijekom predstavljanja istaknuo nadbiskup
Foley, objavljen je, s malim zakašnjenjem, uz 40.
obljetnicu koncilskog dekreta o sredstvima
društvene komunikacije "Inter mirifica". Dokument
"Brzi razvoj" je remekdjelo u kojem je naslućen
značaj društvenih obavijesnih sredstava u našem
dobu, dodao je pritom nadbiskup Foley. On je potom
citirao neke dijelove iz novoga Papina pisma. Papa
tako ističe kako su društvena obavijesna sredstva
dosegla toliku važnost da su za mnoge glavna
vodilja i nadahnuće kako za osobno vladanje tako i
za vladanje u obitelji i društvu. "Riječ je o
složenom problemu, jer ta kultura, prije no iz
sadržaja, proistječe iz same činjenice da postoje
novi načini priopćivanja posredstvom do sada
nepoznatih tehnika i jezika", piše Papa.
"Naše
je doba", dodaje Papa, "doba globalne
komunikacije, u kojem se mnogi životni trenuci
odvijaju kroz medijske procese, ili se bar s njima
moraju susretati". I svijet medija, primjećuje
Papa, treba Kristovo otkupljenje, a proučavanje
svetih Pisama - shvaćeno kao "veliki kodeks
priopćivanja" poruke koji nije privremen već
temeljan poradi svoje spasenjske vrijednosti -
može nam pomoći promatrati očima vjere razvoj i
vrijednost društvenih obavijesnih sredstava. U
Utjelovljenoj Riječi komunikativni događaj poprima
najveću spasenjsku važnost. Komunikacija između
Boga i čovječanstva dosegla je, dakle, svoje
savršenstvo u utjelovljenoj Riječi, piše Papa.
U ovoj Godini euharistije Papa nas
podsjeća kako euharistijski susret predstavlja
vrhunac u kojem komunikacija postaje puno
zajedništvo. Prepoznavajući Krista u "lomljenju
kruha" vjernici se osjećaju potaknutima
naviještati njegovu smrt i uskrsnuće i postati
hrabri i radosni svjedoci njegova Kraljevstva,
piše Papa. Komunikacija prožima bitne dimenzije
Crkve, pozvane naviještati svima radosnu poruku
spasenja. Zbog toga ona koristi mogućnosti što ih
pružaju sredstva društvenog priopćivanja kao
putove koje je Bog svojom providnosnom namisli dao
našim danima kako bi poraslo zajedništvo i kako bi
navještaj postao djelotvorniji. Mediji omogućuju
očitovati univerzalni značaj Božjeg naroda,
potičući snažniju i neposredniju razmjenu između
mjesnih Crkava i hraneći uzajamno upoznavanje i
suradnju, ističe Papa u novom apostolskom pismu. U
zaključku svog predstavljanja mons. Foley istaknuo
je kako apostolsko pismo "Brzi razvoj" predstavlja
"osobnu meditaciju, izazov i plan
djelovanja".
Mons. Boccardo primijetio je
kako Ivan Pavao II. promatra medije kao djelatne
čimbenike u izgradnji kulturnih obzora unutar
kojih svaki muškarac i svaka žena shvaćaju sebe,
druge i svijet. Mediji nadasve grade modele
promatranja stvarnosti koji se često pokoravaju
antropološkim vizijama koje nisu više kršćanski
determinirane. Mons. Boccardo pritom je upozorio
kako se ne smije "prešutjeti kako je predočavanje
smisla života kojeg oni (mediji) danas plasiraju
na javnu scenu gotovo potpuno izvan svakog
kršćanskog shvaćanja samoga života". Kulturna
industrija pokrenula je, naime, onaj proces
potiskivanja kršćanskog pogleda na život i
dostojanstvo osobe čega su kino, talk show i neke
fiction dramatično svjedočanstvo. Dovoljno je
podsjetiti, pored ostalog, kako televizija
prečesto postaje moćno sredstvo za osobne
agresije, prigoda za ocrnjivanje i poprište često
vulgarnih sukoba bez imalo ukusa, istaknuo je
mons. Boccardo. Dodao je kako niti promidžbeni
program nije lišen toga degenerativnog procesa, a
odgovornost za to snose i oni koji stoje na čelu
produkcijskih i komercijalnih struktura. Ciljeve
za kojima se oni povode, primijetio je pritom
mons. Boccardo, teško je razumjeti. "Mediji su
itekako povezani s čovjekom i njegovim pogledom na
svijet i život, s napornom i divnom pustolovinom
učenja da postane čovjek. Zbog toga, kaže Papa,
nužno je što je prije moguće pokrenuti niz
razmišljanja etičke naravi koja će biti jamstvo za
ostvarenje osobne i društvene odgovornosti", rekao
je mons. Boccardo.
Drugi problem o kojem je
govorio jest problem javnog mnijenja. Sustav
medija, primijetio je mons. Boccardo, danas je
moćni graditelj i usmjerivač javnog mišljenja.
Crkva gleda blagonaklono i sa simpatijom na
sredstva društvene komunikacije, no bilo bi
naivno, i po opće dobro iznimno štetno, ne
postaviti pitanje o odnosu između medija i javnog
mnijenja. Produkcijski sustav usmjerava i hrani
stavove, plasira uobrazilje, podupire
opredjeljenja za određene vrijednosti. No, prije
nego o sadržajima, to ovisi o samim sredstvima. Ne
smije se, primjerice, zaboraviti kako Internet na
radikalan način redefinira psihološki odnos osobe
s prostorom i vremenom. Pozornost privlači ono što
je opipljivo, korisno i neposredno dostupno. Može
pritom nedostajati poticaja na dublja
razmišljanja, dok čovjek treba vrijeme nutarnje
smirenosti kako bi pronikao i istražio život i
njegove tajne i postupno stekao zrelu dominaciju
nad sobom i svijetom koji ga okružuje, rekao je
mons. Boccardo. Čovjek on line može postati
zaglupljen, raspršen u mnoštvu osamljenih
pojedinaca. U našem dobu kod mnogih je rašireno
uvjerenje kako je doba sigurnosti nepovratna
prošlost: čovjek mora naučiti živjeti na obzoru
potpune odsutnosti smisla, u znaku privremenog i
prolaznog. "Upravo zato jer utječu na savjesti
pojedinaca, oblikuju njihov način razmišljanja i
određuju njihov pogled na stvari, treba iznova
snažno i jasno ponoviti da sredstva društvene
komunikacije predstavljaju prvo dobro za osobu i
za čovječanstvo i baštinu koju treba čuvati i
promicati", ističe mons. Boccardo.
Suočena
s takvim prilikama u odnosu između suvremenog
svijeta i medija Crkva se osjeća ponukana pomoći
muškarcima i ženama koji rade u medijima i onima
koji se njima koriste krenuti putom novog
čovještva, obnovljene središnjosti osobe. Papa u
vezi s tim predlaže tri puta: formaciju,
sudjelovanje i dijalog. Prije svega formacija
svećenika, redovnika i laika i to promatrana ne
samo kao povremeni pothvat već stalna zauzetost.
Zatim suradnja. Riječ je o pokretanju pothvata
suradnje između Crkava kako bi se promicalo i
koordiniralo sredstva društvenog priopćivanja da
postanu mogući prostori komuniciranja prema
kršćanskim perspektivama. Stvorit će se tako
prigoda za opiranje, među ostalim, procesu
stvaranja javnog mnijenja kojim danas često
ravnaju ekonomski interesi i moćnici. Na kraju
dijalog, kojeg na različitim razinama mogu
unaprjeđivati upravo mediji, "prijenosnici
uzajamnog upoznavanja, solidarnosti i mira". Oni
predstavljaju moćni pozitivni resurs, ukoliko se
stave u službu razumijevanja među narodima;
razorno "oružje", ukoliko se koriste za poticanje
nepravdi i raspirivanje sukoba, istaknuo je mons.
Boccardo. "Hvatanje u koštac s tim izazovima uz
pomoć nužnih resursa, kako ljudskih tako i
ekonomskih, moglo bi izazvati malodušnost. Ali
Ivan Pavao II. na kraju snažno ponavlja poziv s
početka svoje papinske službe: 'Ne bojte se! Ne
bojte se novih tehnologija!'", rekao je na kraju
predstavljanja novoga apostolskog pisma pape Ivana
Pavla II. "Brzi razvoj" mons. Renato
Boccardo. |
