|
Najstarija građa Arhiva su
dokumenti o samostanu sv. Marije i spisi Ninske biskupije iz 10. st., sadrži i
pergamene iz 11. i 12. st.
Zadar, 4. svibnja 2006. (IKA) -
Djelovanje Arhiva Zadarske nadbiskupije, čiju će građu odsad moći koristiti
znanstvena i kulturna javnost, predstavljeno je u četvrtak 4. svibnja na
konferenciji za novinare u dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru i
ocijenjeno je značajnim datumom u povijesti Zadra i nadbiskupije. O arhivskoj
građi nadbiskupije govorili su zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, kancelar don
Josip Lenkić i ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Slavko Ražov.
Arhivska građa Zadarske nadbiskupije, koju čini više od 5000 sveženjeva, dosad
je bila u sjeni i nedovoljno obrađena, a sad se daje na raspolaganje crkvenoj i
svjetovnoj javnosti; na korištenje u službene svrhe, za znanstveno istraživanje,
potrebe nastavnog procesa, za izložbe i objavljivanje, radi ostvarenja i zaštite
osobnih prava i u druge opravdane svrhe. Zbog ograničenog i neprikladnog
prostora, Zadarska nadbiskupija dosad se bila ograničila samo na čuvanje te
dragocjene građe, u skromnim uvjetima u nadbiskupijskoj rezidenciji.
Preseljenjem Ordinarijata u novu zgradu u njoj su uređeni podrumski prostori uz
savjetovanje Državnog arhiva u Zadru te je u njih preneseno arhivsko blago. U
arhivima je dokumentirano specifično poslanje Crkve da izgrađuje Kraljevstvo
Božje na zemlji i društvo prikladno za čovjeka sa svim ljudima dobre volje,
rekao je nadbiskup Prenđa i podsjetio na riječi pape Pavla VI. da je "po Crkvi
Krist taj koji djeluje u vremenu i upravo On piše njenu povijest, tako da su
naši dokumenti na papiru ustvari odjek i istraživanje toga Gospodinova prolaza u
svijetu".
Crkveni arhiv je zbirka dokumenata nastalih u crkvenim institucijama, o njima i
osobama koje su u Crkvi obnašale javnu službu i od velike je vrijednosti za
crkvenu i građansku povijest. U njemu se pohranjuju dokumenti u tri faze: prvi
dio čine tekući a drugi dio dokumenti koji su na određeno vrijeme zatvoreni za
javnost, to su dokumenti od 1945. g. Treća faza su dokumenti koji se mogu
nazvati povijesnim arhivom u pravom smislu riječi. To su dokumenti do 1945.
godine, i ubuduće su oni na raspolaganju javnosti, prema normama crkvenog zakona
i državnih propisa. Za korištenje dokumenata nakon 1945. g., granica koju
određuje Zakon o arhivskoj građi, potrebno je posebno dopuštenje nadbiskupa.
Zadarski nadbiskup istaknuo je da je Katolička crkva odgovorna sa svojim
ustanovama za veliku baštinu koja je u njoj nastajala kroz stoljeća. Svjesna je
da to gradivo treba čuvati i stavljati na raspolaganje istraživačima. Izrazio je
zadovoljstvo da je riješen status Nadbiskupijskog arhiva i da je osigurano
dolično mjesto zbirci dokumenata o 17-stoljetnom životu Zadarske nadbiskupije.
Nadbiskup Prenđa zahvalio je hrvatskim kulturnim vlastima koji su bili
osjetljivi za napore nadbiskupije i Državnom arhivu u Zadru čiji dio, po
posebnom ugovoru, čini i Arhiv Zadarske nadbiskupije, sa svim elementima
autonomije i prvotne brige nadbiskupije. Zahvalio je i mons. dr. Pavi Keru,
vikaru za kulturu, na dugogodišnjoj brizi i čuvanju arhiva u teškim uvjetima.
Kancelar Lenkić predstavio je Pravilnik o korištenju arhivskog gradiva kojim se
određuju način, uvjeti i postupak njegova korištenja, prava, dužnosti i
odgovornosti korisnika arhivskog gradiva te osnovna pravila o korištenju gradiva
u čitaonici, koja se sada nalazi na prvom katu Nadbiskupskog ordinarijata. Arhiv
će biti otvoren za korisnike svaki dan od 9 do 14 sati. Ravnatelj zadarskog
Državnog arhiva Ražov istaknuo je da zbog uloge crkvenih dostojanstvenika i
ustanova u prošlosti to gradivo ima značenje za proučavanje vjerske, ali i
gospodarsko-društvene kulturne i političke povijesti. Najstarija građa Arhiva su
dokumenti o samostanu sv. Marije i spisi Ninske biskupije iz 10. st., sadrži i
pergamene iz 11. i 12. st. Arhiv čine dokumenti iz područja odgoja i obrazovanja
(sjemenište i bogoslovija), socijalnih ustanova (sirotište), društava, udruga i
udruženja (razne bratovštine), vjerske ustanove (spisi zadarske i ninske
nadbiskupije, Prvostolnog kaptola i benediktinskog samostana sv. Marije), osobni
arhivski fondovi (Karlo Bianchi) te zbirke izvornog arhivskog gradiva. Prof.
Ražov je istaknuo da će građa nadbiskupijskog arhiva otkriti vrijedne spoznaje
mnogim znanstvenicima. |
