|
Vatikan, 2. siječnja 2008. (Radio Vatikan) -
Papa Benedikt XVI. je i danas na prvoj općoj audijenciji u ovoj godini
govorio o Mariji Bogorodici koju smo jučer svečano proslavili. U dvorani
Pavla VI. na audijenciji je bilo nazočno brojno mnoštvo hodočasnika. Drevni
oblik blagoslova, koji se nalazi u Knjizi Brojeva, glasi ovako: "Neka te
blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja,
milostiv ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!"
(Br 6,24-26). Ovim riječima što nam ih je jučerašnje bogoslužje, prvoga dana
u godini, ponovno predložilo za slušanje, htio bih izreći svoje srdačne
čestitke vama, ovdje prisutnima, kao i svima koji su mi tijekom ovih
božićnih blagdana dostavili izraze svoje duhovne blizine ispunjene ljubavlju
rekao je Sveti Otac.
Jučer smo proslavili svečani blagdan Marije, Majke Božje. Bogorodice,
Theotokos, naslov je koji je službeno nadjenut Mariji u 5. stoljeću, točnije
na Efeškom saboru 431., no on je potvrđen u pobožnosti kršćanskoga naroda
već od 3. stoljeća, u ozračju oštrih rasprava toga doba o Kristovoj osobi.
Tim se naslovom htjelo naglasiti da je Krist Bog i da se doista rodio kao
čovjek od Marije: tako je očuvano njegovo jedinstvo kao pravog Boga i pravog
čovjeka. Doista, kolikogod se činilo da se rasprava vrtjela oko Marije, ona
se u svojoj biti odnosila na Sina. Želeći sačuvati puno Isusovo čovještvo,
neki su oci predlagali umjereniji naslov: umjesto naslova Theotokos, oni su
predlagali naslov Christotokos, Kristorodica. To je međutim s pravom viđeno
kao prijetnja nauku o punom jedinstvu Kristova božanstva s njegovim
čovještvom. Stoga je, nakon široke rasprave, na Efeškom saboru 431. godine,
kako rekoh, svečano potvrđeno, s jedne strane jedinstvo dviju naravi, one
božanske i one ljudske, u osobi Sina Božjega (usp. DS, br. 250), a s druge
strane zakonitost pridavanja Djevici naslova Theotokos, Bogorodica (isto.,
br. 251) istaknuo je Benedikt XVI.
Nakon ovog sabora nastala je prava eksplozija marijanske pobožnosti te su
izgrađene brojne crkve posvećene Majci Božjoj. Među njima istaknuto mjesto
zauzima bazilika Svete Marije Velike ovdje u Rimu. Ovaj nauk koji se odnosi
na Mariju, Majku Božju, našao je potom svoju potvrdu i na Kalcedonskom
saboru (451.) na kojem je proglašeno da je Krist "pravi Bog i pravi čovjek
(...) rođen radi nas i radi našega spasenja od Marije, Djevice i Majke
Božje, u svome čovještvu" (DS, br. 301). Kao što je poznato, Drugi
vatikanski sabor sabrao je u jednoj glavi, onoj osmoj, Dogmatske
konstitucije o Crkvi Lumen gentium, nauk o Mariji, potvrđujući njezino
božansko majčinstvo. Ta glava naslovljena je: "Blažena Djevica Marija
Bogorodica u misteriju Krista i Crkve" nastavio je nadalje Papa.
Naslov Bogorodice, tako duboko povezan s božićnim blagdanima, temeljni je
stoga naziv pod kojim zajednica vjernika, mogli bismo reći, oduvijek časti
Blaženu Djevicu. On dobro izriče Marijino poslanje u povijesti spasenja. Svi
drugi naslovi koji se pridaju Majci Božjoj svoje utemeljenje nalaze u
njezinu pozivu da bude Majka Otkupiteljeva, ljudsko stvorenje izabrano od
Boga za ostvarenje nauma spasenja u čijem je središtu veliko otajstvo
utjelovljenja božanske Riječi. Ovih blagdanskih dana zastajali smo kako
bismo u jaslicama promatrali prikaz Isusova rođenja. U središtu toga prizora
nalazimo Djevicu Majku koja Djetešce Isusa nudi da ga motre svima koji se
dolaze pokloniti Spasitelju: pastirima, siromašnim stanovnicima Betlehema,
mudracima koji su pristigli s Istoka. Kasnije, o blagdanu Prikazanja
Gospodinova koji ćemo proslaviti 2. veljače, bit će starac Šimun i proročica
Ana ti koji će iz ruku Majke primiti maleno Dijete i pokloniti mu se.
Pobožnost kršćanskoga naroda uvijek je smatralo Isusovo rođenje i
bogomajčinstvo Marijino dvama vidicima jednog te istog otajstva
utjelovljenja Riječi naglasio je papa Benedikt XVI.
Iz naslova Bogorodice izvode se svi drugi naslovi kojima Crkva časti Blaženu
Djevicu. Mislimo na povlasticu Bezgrešnog začeća, to jest na to da je ona
oslobođena grijeha od svoga začeća: Marija je bila očuvana od svake ljage
grijeha jer je morala biti Majkom Otkupiteljevom. Isto vrijedi i za naslov U
nebo uznesena: nije mogla biti podložna raspadanju koje proizlazi iz
istočnoga grijeha ona koja je rodila Spasitelja. I jedinstveno i
neponovljivo mjesto što ga Marija zauzima u zajednici vjernika izvodi se iz
njezina temeljnog poslanja da bude Majka Otkupiteljeva. Upravo kao takva,
Marija je i Majka mističnoga Tijela Kristova, to jest Crkve. 21. studenoga
1964. Pavao VI. svečano je Mariji pridao naslov Majke Crkve. Upravo jer je
Majka Crkve, Djevica je i Majka svakome od nas koji smo udovi mističnoga
Tijela Kristova. S križa Isus je povjerio Majku svakome svome učeniku, a u
isto je vrijeme povjerio i svakoga svoga učenika ljubavi svoje Majke.
Evanđelist Ivan zaključuje taj kratki ali dojmljivi izvještaj riječima: "I
od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19,27). Preveden doslovnije, ovaj bi
izričaj glasio: primio ju je "među svoje vlastito", čuvao ju je "među svojim
najdragocjenijim." Dakle, u najuzvišenijem trenutku dovršenja mesijanskoga
poslanja, Isus svakome od svojih učenika ostavlja, kao dragocjenu baštinu,
samu svoju Majku, Djevicu Mariju podcrtao je Papa.
Draga braćo i sestre, ovih prvih dana godine pozvani smo pozorno razmišljati
o značaju prisutnosti Marijine u životu Crkve i u svome osobnom životu.
Povjerimo se njoj da vodi naše korake ovim novim vremenskim razdobljem koje
na Gospodin daruje da proživimo, te da nam pomogne da budemo istinski
prijatelji njezina Sina i odvažni graditelji njegova Kraljevstvu u svijetu.
Sretna nova godina svima! Čestitka je to koju želim uputiti vama ovdje
prisutnima i vašim najdražima na ovoj prvoj općoj audijenciji u 2008.
godini. Neka nova godina, započeta pod znakom Djevice Marije, učini da još
življe osjetimo njezinu majčinsku prisutnost, tako da, podržani i utješeni
Djevičinom zaštitom, mognemo obnovljenih očiju motriti lik njezina Sina
Isusa i hitro hoditi putovima dobra. Još jednom, sretna nova godina svima!
Ovim riječima završio je svoju prvu ovogodišnju katehezu Sveti Otac.
|
