|
Vatikan, 5. ožujka 2008. (Radio Vatikan) - Bio
je jedan od najvećih papa koji su častili Rimsku stolicu – tim je riječima
papa Benedikt XVI. opisao lik svetoga Lava Velikoga, o kojemu je govorio
tijekom današnje opće audijencije. Odgovorio je Atilu od nastavka
osvajačkoga pothvata, a uvjerio je Genserika i njegove barbare da od
pustošenja poštede bazilike svetoga Petra i svetoga Pavla. Ta bi dva
događaja, ostala slavna u povijesti, bila dovoljna za opis hrabrosti i
ljudskoga lika Lava Velikoga. Ali u njemu – istaknuo je Benedikt XVI. –
svijetle vrline pastira i teologa, stoga se u prvim stoljećima Crkve njegov
lik ističe kao jedan od najprestižnijih.
On je doista bio jedan od najvećih papa koji su častili Rimsku stolicu,
značajno doprinijevši jačanju njezina autoriteta i prestiža. Bio je prvi
rimski biskup koji je nosio ime Lav, koje je poslije prihvatilo još dvanaest
papa, a prvi je papa čije su nam sačuvane propovijedi, koje je tijekom
slavlja upućivao narodu okupljenu oko njega – rekao je Benedikt XVI.
Oko stotinu govora i 150 pisama govore nam o nekim crtama, koje su i danas
aktualne, Lava Velikoga: bio je – ustvrdio je Benedikt XVI. „brižljiv“ za
vjernike ali i za zajedništvo između raznih Crkvi i za njihove potrebe, osim
toga bio je pobornik i neumorni promicatelj rimskoga primata, ističući se
kao istinski nasljednik apostola Petra. Nadahnuti je govor, s kojim je –
njegovo je pismo bilo pročitano na Kalcedonskom saboru 451. godine – obranio
božansku i ljudsku Isusovu narav od hereze koja je nijekala ljudsku narav
Sina Božjega, u saborskim ocima izazvao nezaboravan poklik: „Petar je
govorio po Lavovim ustima!“. Poglavito iz ovoga pothvata i drugih učinjenih
tijekom kristoloških rasprava onoga vremena, očituje se kako je papa
posebice osjećao odgovornost Petrova nasljednika, čija je uloga jedinstvena
u Crkvi, jer je samo jednom apostolu povjereno to što je drugima priopćeno,
kako tvrdi Lav Veliki u jednome od svojih govora za blagdan svetih Petra i
Pavla... Tako je dokazivao kako je služba rimskoga primata bila potrebna
onda, kao što je i danas, kako bi se učinkovito služilo zajedništvu,
obilježju jedine Kristove Crkve – istaknuo je Benedikt XVI.
Sveti Lav Veliki, preminuo 461. godine, nakon 21. godine pontifikata, živio
je u teška vremena. Barbarski su napadi izazvali krizu civilne vlasti, koju
je u brojnim slučajevima nadomjestila vjerska, a obje je mudro i čvrsto
vršio Papa petoga stoljeća. Bio je miroljubiv, poticao djela milosrđa među
izbjeglicama, pastir koji je unatoč nemirnim vremenima uspio učinkovito
naviještati evanđelje, povezujući liturgiju sa svakidašnjim životom kršćana
– istaknuo je Benedikt XVI.
Posebice je učio svoje vjernike, a njegove riječi i danas vrijede, da
kršćanska liturgija nije spomen prošlih događaja, nego posadašnjenje
nevidljivih stvarnosti koje djeluju u svačijem životu... Bio je veliki
navjestitelj mira i ljubavi. Tako nam pokazuje put: u vjeri učimo ljubav.
Naučimo dakle sa svetim Lavom Velikim vjerovati u Krista, pravoga Boga i
pravoga čovjeka, i tu vjeru svakodnevno ostvariti u zauzimanju za mir i za
bližnjega – potaknuo je Benedikt XVI.
|
