|
Vatikan, 6. lipnja 2007. (Radio Vatikan) - U
katehezi dana¹nje opæe audijencije Benedikt XVI. govorio o liku biskupa
Ciprijana iz Kartage, u nazoènosti vi¹e od 30 tisuæa vjernika na Trgu svetog
Petra. Biskup, rekao je Papa, koji je na srcu imao jedinstvo Crkve i koji je
imao razumijevanja za prihvat i onih, koji su se u strahu pred progonima, u
poèetku odrekli vjere.
Crkva je jedna i ujedinjena pod “Petrovom katedrom”, tko se od nje udalji
“umi¹lja si“ da joj pripada. Ali ustvrdiv¹i to, opro¹tenje onomu tko ju je
napustio i tra¾i ponovno vratiti se izvanredan je kr¹æanski èin, polazi od
srca privilegiranog mjesta bliskosti s bo¾anskim, gdje “èovjek govori Bogu i
Bog slu¹a èovjeka”. U biti to je bio pastoralni stil koji je oblikovao
kratku i intenzivnu parabolu vjere biskupa Ciprijana, Afrikanca iz Kartage,
koji se u 35. godini obratio na kr¹æanstvo, ubrzo posveæen za biskupa i
muèenika trinaest godina poslije za cara Valerijana. Ciprijan, pojasnio je
Benedikt XVI., nije bio teolog nego pastir, zauzet “junaèki” ponovno uvesti
disciplinu u kr¹æanske redove uznemirene nasiljem rimskih progona.
Nakon Decijeva progona 251. Ciprijan se morao sna¾no zalo¾iti u pitanju
takozvanih “lapsi” - to jest "posrnulih" - koji su se ¾ivo ¾eljeli vratiti u
zajednicu. Rasprava o njihovu ponovnu primanju dovela je do podjele
karta¹kih kr¹æana na lapsiste i rigoriste. Konaèno, treba napomenuti i sukob
izmeðu Ciprijana i rimskog biskupa Stjepana o valjanosti kr¹tenja ¹to su ga
poganima podjeljivali krivovjerni kr¹æani. U tim te¹kim uvjetima –
primijetio je Benedikt XVI. - Ciprijan je pokazao izvrsne sposobnosti
upravljanja: “Bio je strog, ali ne nefleksibilan prema lapsima, priznajuæi
im moguænost oprosta nakon primjerene pokore; pred Rimom je èvrsto branio
zdrave predaje afrièke Crkve; bio je èovjeèan i obuhvaæen najistinskijim
evanðeoskim duhom dok je poticao kr¹æane na bratsku pomoæ poganima u vrijeme
kuge; znao je odr¾ati pravu mjeru dok je opominjao vjernike - èesto
prestra¹ene da æe izgubiti ¾ivot ili zemaljska dobra - da za njih pravi
¾ivot i prava dobra nisu od ovoga svijeta; bio je neumoljiv u borbi protiv
pokvarenih obièaja i grijeha koji su razarali moralni ¾ivot, posebice protiv
¹krtosti”.
Usprkos progonima i oprekama s Rimom Ciprijan, ustvrdio je Papa, bit æe
uvijek jasan u odreðivanju jedinstva s Papom najvi¹e veze crkvenoj
pripadnosti. On je rekao: “Razlikujem vidljivu Crkvu, onu hijerarhijsku, i
nevidljivu Crkvu, onu mistiènu, ali i sna¾no potvrðuje da je Crkva samo
jedna, utemeljena na Petru. Neumorno ponavlja da "tko se udalji od Petrove
stolice, na kojoj je utemeljena Crkva, zavarava se misli li da ostaje u
Crkvi …Postoji samo jedan Bog, samo jedan Krist - opominje Ciprijan - samo
jedna je njegova Crkva, samo jedna vjera, samo jedan kr¹æanski narod,
okupljen u èvrstom jedinstvu cementom sloge. A ne mo¾e se razdvojiti ono ¹to
je po svojoj naravi jedno".
Takoðer i iz najuzvi¹enije kr¹æanske molitve, Oèe na¹, izvire skladni i
kolektivni karakter Crkve. Nju, bilje¾i Ciprijan u jednoj svojoj molitvi,
darovao nam je Krist u pluralu “da onaj koji moli ne moli samo za sebe. Na¹a
molitva – nastavio je – jest javna i zajednièka”: ”U konaènici, Ciprijan se
smje¹ta na izvori¹te one plodne teolo¹ko-duhovne predaje koja u "srcu" vidi
povla¹teno mjesto molitve. Prema Bibliji i Ocima srce je èovjekova nutrina,
mjesto gdje prebiva Bog. Predragi, usvojimo takvo "srce u stavu slu¹anja", o
kojemu nam govore Biblija i Oci: to nam je tako potrebno! Samo tako moæi
æemo u punini iskusiti da je Bog na¹ Otac i da je Crkva, sveta Zaruènica
Kristova, doista na¹a Majka”.
Hrvatske hodoèasnièke skupine Benedikt XVI. pozdravio je ovim rijeèima:
„Srdaèno pozdravljam sve hrvatske hodoèasnike, a posebno studente
Filozofskoga i Teolo¹koga Fakulteta Dru¾be Isusove iz Zagreba te vjernike
¾upe svetoga Petra iz istoga grada. Neka blagovanje Kristova Tijela va¹
¾ivot uvijek sve vi¹e suoblièava Njemu koji nas je ljubio do kraja! Hvaljen
Isus i Marija!“
Evo nekoliko dojmova s opæe audijencije:Hodoèasnici: Papa Benedikt XVI. i
danas je na Trgu svetoga Petra uputio apel voðama skupine G-8 okupljenima u
Heiligendammu u Njemaèkoj, neka ne zaborave preuzeta obeæanja u korist
siroma¹nih Zemalja.
Danas je u Heiligendammu u Njemaèkoj pod predsjedanjem Savezne Republike
Njemaèke zapoèeo godi¹nji sastanak na vrhu voða dr¾ava i vlada skupine G-8 –
to jest sedam industrijski najrazvijenijih zemalja i Ruske Federacije. 16.
prosinca pro¹le godine sam pisao kancelarki Angeli Merkel zahvaliv¹i joj, u
ime Katolièke Crkve, na odluci da se u dnevni red sastanka G-8 uvrsti tema
siroma¹tva u svijetu, s osobitom pozorno¹æu na Afriku. Dr. Merkel mi je
ljubazno odgovorila 2. veljaèe, jamèeæi mi da æe se G-8 zalo¾iti za
postizanje Milenijskih ciljeva razvoja. ®elio bih uputiti novi apel voðama
okupljenim u Heiligendammu da ispune obeæanja da æe znatno poveæati svoju
pomoæ razvoju, u korist najsiroma¹nijih puèanstava, prije svega onih s
afrièkoga kontinenta. U tome smislu posebnu pozornost zavrjeðuje drugi
veliki milenijski cilj: "postiæi osnovno obrazovanje za sve; zajamèiti da do
2015. svaki djeèak i djevojèica zavr¹i osnovnu ¹kolu". Taj cilj – kazao je
Papa - je sastavni dio postizanja svih ostalih milenijskih ciljeva; to je
jamstvo da æe postignuti ciljevi poèivati na èvrstim temeljima; to je
polazi¹na toèka za autonomne i odr¾ive procese razvoja. Podsjetio je na
pothvat Crkve:
”Ne smije se zaboraviti da je Katolièka Crkva uvijek bila na prvoj liniji na
polju obrazovanja, sti¾uæi, osobito u najsiroma¹nijim zemljama, tamo gdje
dr¾avne strukture èesto nisu uspijevale doæi”.
Ostale kr¹æanske Crkve, vjerske skupine i udruge civilnoga dru¹tva takoðer
su ukljuèene u taj odgojni pothvat. To je stvarnost koju su vlade i
meðunarodne organizacije, uz primjenu naèela supsidijarnosti, pozvane
prepoznati, vrednovati i podupirati takoðer izdvajanjem potrebnih
financijskih sredstava. Solidarnost prema siroma¹nim zemljama – napisao je
Papa u pismu Angeli Merkel – nije neka povlastica nego je “te¹ka, bezuvjetna
moralna obveza, utemeljena na zajednièkoj pripadnosti ljudskoj obitelji”.
|
