|
Vatikan, 8. kolovoza 2007. (Radio Vatikan) -
Bez Boga čovjek gubi svoju veličinu, bez Boga nema istinskoga humanizma,
poručuje nam to Grgur Nazijanski – kazao je papa Benedikt XVI. na današnjoj
općoj audijenciji, održanoj u Dvorani Pavla VI.. Sveti Otac, koji je na
audijenciju došao iz Castel Gandolfa, u katehezi je govorio o tom crkvenom
ocu iz IV. stoljeća, poznatome pod nazivom „teolog“, te glasovitome
govorniku i branitelju vjere, koji je u svojim djelima i propovijedima
isticao „Božji primat“.
Riječ je o profinjenoj i osjetljivoj duši, izobraženome čovjeku koji je svoj
život usmjerio prema monaštvu i filozofskoj i duhovnoj meditaciji – tim je
riječima Sveti Otac opisao Grgura Nazijanskoga, autora „Teoloških
razgovora“, propovijedî i pjesničkih tekstova koji su za čovjeka važni i
danas. On je čovjek koji nam pomaže osjetiti Božji primat, i zbog toga
govori upravo nama, u ovome našem svijetu. Bez Boga čovjek gubi svoju
veličinu, bez Boga nema istinskoga humanizma. Poslušajmo stoga taj glas, i
nastojmo i mi upoznati Božje lice – potaknuo je Papa, a potom istaknuo
važnost koju je sveti Grgur davao teologiji. Za njega teologija nije bila
čisto ljudsko razmišljanje, ili plod zamršenih špekulacija, nego ona
proizlazi iz života molitve i svetosti, iz ustrajnoga razgovora s Bogom. I
upravo se tako pred našim razumom pojavljuje Božja stvarnost, trojstveno
otajstvo – napomenuo je Sveti Otac.
Odvažni branitelj trojstvene vjere, sveti Grgur je odlučno suzbijao
arijanizam koji je u IV. stoljeću carevima bio koristan. Toliko je volio
samoću – kazao je Sveti Otac – da za njega nije bilo veće stvari od ovoga:
ušutkati vlastita osjetila, izići iz tijela svijeta, sabrati se u sebi, ne
brinuti se više o ljudskim stvarima osim o onima prijeko potrebnima,
razgovarati sa sobom samim i s Bogom, živjeti život koji nadilazi vidljive
stvari, te nositi u duši uvijek čiste božanske slike nepomiješane sa
zemaljskim i krivim oblicima. Sveti je Otac opisao i oklijevanje uz koje je
Grgur Nazijanski primio svećenički red, jer je znao da će potom morati biti
pastir, brinuti se za druge, o tuđim stvarima, pa neće više moći biti tako
sabran u čistoj meditaciji – kazao je Papa te dodao kako je međutim
pastoralnu službu preuzeo u punoj poslušnosti, prihvaćajući, kao što mu se
često događalo u životu, da ga Providnost nosi tamo kamo nije želio ići.
Sveti je Otac potom spomenuo i veliko prijateljstvo koje je povezivalo
Grgura s njegovim suvremenikom Bazilijem Velikim, te pročitao ono što je
Grgur napisao o tom prijateljstvu: „Vodila nas je ista žudnja za znanjem… To
je bilo naše nadmetanje – ne tko će biti prvi, nego tko će dopustiti drugome
da bude prvi. Činilo se da imamo jednu dušu u dva tijela“. Sveti je Otac
nadalje govorio i o Grgurovome otporu pred biskupskim posvećenjem, te
podsjećajući kako se kao biskup u Sasimi, a potom u Carigradu, morao
suočavati s teškoćama i neprijateljstvima, citirao je riječi tog crkvenog
oca: „Podijelili smo Krista, mi koji smo toliko voljeli Boga i Krista!
Lagali smo jedni drugima zbog istine, poticali smo osjećaje mržnje zbog
Ljubavi, odvojili smo se jedni od drugih“. Na koncu je Sveti Otac pozvao sve
da uprave pogled na svetoga Dominika, kojega se Crkva danas spominje, te na
svetu Terezu Benediktu od Križa, odnosno Edith Stein, čiji se spomendan
slavi sutra. Oni su primjeri koji nas poučavaju da se uvijek pouzdamo u
Krista – kazao je Sveti Otac.
|
