|
Vatikan, 14. studenoga 2007. (Radio Vatikan) -
Papa Benedikt XVI. je danas na općoj audijenciji pred mnoštvom hodočasnika
na Trgu svetoga Petra nastavio svoje izlaganje o velikom crkvenom ocu sv.
Jeronimu. Nastavljamo danas s predstavljanjem lika svetoga Jeronima. Kao što
smo rekli, on je svoj život posvetio proučavanju Biblije, tako da ga je moj
prethodnik, papa Benedikt XV., priznao "uzornim naučiteljem u tumačenju
Svetoga pisma". Jeronim je u biblijskim tekstovima nalazio radost i
naglašavao važnost njihova poznavanja: "Ne čini li ti se da - već ovdje, na
zemlji - prebivaš u kraljevstvu nebeskom kad živiš među ovim tekstovima, kad
ih razmatraš, kad ne poznaješ i ne tražiš ništa drugo?" (Ep. 53,10).
Približiti se biblijskim tekstovima, a posebice Novom zavjetu, bitno je za
vjernika, jer "ne poznavati Pisma znači ne poznavati Krista". Njegova je ova
poznata rečenica što ju je citirao i Drugi vatikanski sabor u konstituciji
Dei Verbum (br. 25). Doista "zaljubljen" u Riječ Božju, on si je postavljao
pitanje: "Kako bi se moglo živjeti bez poznavanja Pisama po kojima se uči
kako upoznati samoga Krista koji je život vjernika?" (Ep. 30,7) istaknuo je
Sveti Otac.
Biblija, sredstvo "po kojem Bog svakoga dana govori vjernicima" (Ep.
133.13), postaje tako poticaj i izvorište kršćanskoga života za sve
situacije i za svaku osobu. Čitati Pismo znači razgovarati s Bogom: "Moliš
li - piše Jeronim nekoj plemenitoj djevojci u Rim - razgovaraš sa
Zaručnikom; čitaš li, On ti progovara" (Ep. 22,25). Proučavanje i
razmatranje Pisma čine čovjeka mudrim i mirnim (usp. In Eph., prol.).
Naravno, da bi se moglo sve dublje prodirati u Riječ Božju, potrebno je
ustrajno i sve zauzetije čitanje. Tako je Jeronim preporučivao svećeniku
Nepocijanu: "Često čitaj božanska Pisma. Čak neka Sveta knjiga nikad ne bude
ispuštena iz tvojih ruku. Iz nje nauči ono čemu moraš poučavati druge (Ep.
52,7). Rimskoj plemenitašici Leti dao je ovakve savjete za kršćanski odgoj
kćeri: "Gledaj da ona svakoga dana prouči koji odlomak Svetoga pisma... Neka
nakon molitve čita, a nakon čitanja moli... Neka, umjesto nakita i svilenih
halja, ona zavoli božanske Knjige" (Ep. 107,9.12). Razmatranjem i
poznavanjem Pisma "održava se ravnoteža duše" nastavio je nadalje Papa.
Za Jeronima temeljni je kriterij ispravne metode tumačenja Pisama bio sklad
s učiteljstvom Crkve. Za njega se autentično tumačenje Biblije moralo uvijek
skladno slagati s vjerom Katoličke Crkve. Tako je opominjao: "Nastavi čvrsto
prianjati uz tradicionalni nauk kojem si poučen, da možeš poticati na zdrav
nauk i pobijati one koji mu se protive" (Ep. 52,7). Na osobiti način, budući
da je Isus Krist utemeljio svoju Crkvu na Petru, svaki kršćanin - zaključuje
sveti Jeronim - mora biti u zajedništvu "s katedrom svetoga Petra. Znam da
je na toj stijeni izgrađena Crkva" (Ep. 15,2). Slijedom toga, bez
okolišanja, izjavljuje: "Ja sam uz bilo koga tko je u jedinstvu s Petrovom
stolicom" (Ep. 16) rekao je Benedikt XVI.
Ne može se prešutjeti ni doprinos što ga je Jeronim dao kršćanskome odgoju.
On želi odgojiti "dušu koja mora postati hramom Gospodnjim" (Ep. 107,4),
"dragi kamen" u očima Božjim. Dubokom intuicijom on savjetuje da se ta duša
sačuva od zla i od grešnih prigoda, da se isključe dvojbena i rastresujuća
prijateljstva. Ponajviše potiče roditelje da ostvare mirno i radosno ozračje
oko svoje djece, da ih potaknu na učenje i rad, služeći se pohvalama i
natjecateljskim duhom, da ih ohrabruju na nadilaženje teškoća, da u njima
gaje dobre navike i paze da ne preuzmu loše. Roditelji su prvotni
odgojitelji djece, prvi učitelji života. Jeronim vrlo jasno, obraćajući se
majci neke djevojčice i spominjući potom oca, upozorava, gotovo izričući
temeljnu potrebu svakoga ljudskog stvorenja koje počinje svoj život: "Neka
ona u tebi nađe učiteljicu i u tebe, u svome neiskusnom djetinjaštvu, gleda
s divljenjem. Ni u tebi, ni u svome ocu neka nikad ne vidi postupke koji bi
vodili prema grijehu kad bi ih ona počela oponašati. Sjetite se da... je
lakše možete odgajati primjerom nego riječju" (Ep. 107,9) naglasio je papa
Benedikt XVI.
Među glavnim Jeronimovim intuicijama u smislu pedagogije valja istaknuti
važnost što ju je pripisivao zdravom i integralnom odgoju od najranijega
djetinjstva, posebnoj odgovornosti roditelja, važnosti ozbiljnoga moralnoga
i vjerskoga odgoja, potrebi učenja za potpun ljudski rast. Usto tu je i ono
što je u starini prilično neočekivano, ali za Jeronima od životne važnosti,
a to je davanje značaja ženi kojoj on priznaje pravo na potpuno obrazovanje:
ljudsko, školsko, vjersko i profesionalno. Ne možemo zaključiti ove kratke
bilješke o velikome crkvenom ocu, a da ne spomenemo doprinos što ga je dao
očuvanju pozitivnih i vrijednih elemenata stare hebrejske, grčke i rimske
kulture u kršćanskome svijetu koji se rađao. Jeronim je prepoznao i usvojio
umjetničke vrijednosti, bogatstvo osjećaja i sklad slika prisutne u
klasičnim piscima koji odgajaju srce i maštu za plemenite osjećaje. On je
ponajprije u središte svoga života i svoga djelovanja postavio Riječ Božju
koja čovjeku pokazuje staze života i otkriva tajne svetosti. Za sve to
možemo mu biti samo duboko zahvalni zaključio je na kraju svoga obraćanja
Sveti Otac.
Na audijenciji je bila i skupina hrvatskih hodočasnika iz Istre koju je Papa
srdačno pozdravio ovim riječima: „Srdačno pozdravljam sve hrvatske
hodočasnike, osobito vjernike iz Vrsara. Nasljedujući primjer Svetoga
Jeronima, zaštitnika vaših sunarodnjaka u Rimu, proučavajte Sveto Pismo
upoznavajući tako sve više samoga Krista. Hvaljen Isus i Marija!“
|
