|
Vatikan, 23. svibnja 2007. (Radio Vatikan) -
Bilo je ovo putovanje među mnoga društvena i religiozna svjetla i sjene
Brazila i Latinske Amerike, kako bi utvrdio Crkvu na tom kontinentu, na svim
razinama, kojoj je perspektiva Božje ljubavi jedina donositeljica društvene
i duhovne obnove. Sjećanju na nedavno apostolsko putovanje Benedikt XVI.
posvetio je današnju opću audijenciju na Trgu sv. Petra u nazočnosti oko 50
tisuća osoba.
Putovanje među “življenu povijest, narodnu pobožnost, umjetnost”. Među
“duboko ukorijenjene kršćanske vrednote” od “slavne prošlosti” vjere, koje
sve do sada žive zajedno uz “ogromne socijalne i gospodarske probleme”.
Benedikt XVI. je nastojao sjetiti se što više stvari u svojem govoru – često
prekidanom aplauzima – i ujedno svake pojedine dionice u detalje tijekom
svoga prvog pristaništa u Latinsku Ameriku. Bilo je to putovanje u “čudesna
djela” koja je Bog uprizorio u narodima od Kariba do Vatrene Zemlje, dakle
hodočašće vjere koje je svoj vrhunac imalo u svetištu Majke Božje Aparecide,
glavne zaštitnice Brazila. Jasno je – spomenuo je Papa, govoreći mnoštvu na
Trgu sv. Petra – da sjećanje na slavnu prošlost ne može zanemariti sjene
koje su pratile djelo evangelizacije latinskoameričkog kontinenta”:
“Doista, nije moguće zaboraviti patnje i nepravde što su ih kolonizatori
nanijeli domaćem stanovništvu, često gazeći njegova temeljna ljudska prava.
No, dok se spominjemo tih zločina koji se ne mogu opravdati - zločina što su
ih uostalom već u to doba osudili misionari poput Bartolomeja de Las Casasa
i teolozi poput Francisca da Vitorije sa Sveučilišta u Salamanci - ne smije
se dozvoliti da nas to spriječi u zahvalnom spominjanju veličanstvenog djela
što ga je božanska milost izvela među tim narodima u tijeku ovih stoljeća”.
Gledajući u sadašnjost, Benedikt XVI. je ustvrdio da je Evanđelje u više od
pet stoljeća postalo “važan element” Latinske Amerike te se jednako
naviješta i “u vremenu globalizacije”. “Katolički identitet – pojasnio je –
predstavlja se još kao najprikladniji odgovor, samo ako ga pokreće ozbiljni
duhovni odgoj i načela socijalnog nauka Crkve. Koncept preciziran u trenutku
kada se Papa sjetio svog slavljeničkog susreta s mladima u Sao Paolu: “I
danas Crkva čini isto: najprije ukazuje na zapovijedi, pravi put odgoja u
slobodi za osobno i društveno dobro; no iznad svega ističe "prvu zapovijed",
zapovijed ljubavi, jer bez ljubavi ni zapovijedi ne mogu dati puni smisao
životu i osigurati istinsku sreću”.
Sreća koja prelazi u zajedničko dobro kada su kršćanske vrednote utkane u
tkivo kulture. Brazilska “kršćanska kultura”, jasno je kazao Papa, za svijet
može predstavljati “novi uzor razvoja”, jer može pokrenuti ‘izmirenje’
između ljudi i stvorenoga”. U tom smislu, rječit je primjer "Fazenda da
Esperanca", mreža zajednica za prihvat mladih koji žele izaći iz tamnoga
tunela droge: “U onoj koju sam posjetio, iskusivši ondje duboke osjećaje
kojih se živo sjećam u svome srcu, značajna je prisutnost samostana sestara
klarisa. Učinilo mi se to simboličnim za današnji svijet koji treba
svojevrsni "prihvat", psihološki i socijalni, ali još dublje duhovni”.
Brazilac koji je utjelovio ova usmjerenja bio je franjevac iz 18. st., fra
Antonio di Sant'Ana Galvao, kojega je Papa kanonizirao 11. svibnja. Njegovo
svjedočanstvo – istaknuo je - daljnja je potvrda činjenice da je svetost
istinska revolucija koja može promicati pravu obnovu Crkve i društva. Papa
je dakle pozvao kršćanske laike da budu protagonisti te obnove vođeni od
svojih biskupa, koji iako rade u kontekstu ”urođene religioznosti”, pozvani
su bdjeti “nad baštinom vjere”. Govoreći o velikom otvaranju Biskupske
konferencije u Aparecidi, Benedikt XVI. se je uvrstio na trag onoga što je
Ivan Pavao II. rekao na Haitiju, tijekom Skupštine CELAM-a 1983.: valja
promicati evangelizaciju “novu u svome žaru, u svojim metodama i svojim
izričajima”: “Svojim apostolskim putovanjem htio sam potaknuti na nastavak
hoda tim putem, nudeći kao ujedinjujući vidik onaj iz enciklike Deus caritas
est, to jest vidik koji je istodobno i teološki i socijalni, a može se
sažeti u ovom izričaju: ljubav je ta koja daruje život”.
|
