|
Vatikan, 27. veljače 2008. (Radio Vatikan) -
Čovječanstvu je potrebno upoznavanje i življenje stvarnosti Boga-ljubavi;
jedini odgovor na brige ljudskoga srca je susret s Njime – velika je to
pouka svetoga Augustina, na koju je papa Benedikt XVI. podsjetio danas na
općoj audijenciji, u petoj katehezi posvećenoj tome crkvenom ocu, i u čijoj
je misli našao nadahnuće za svoje enciklike.
Bog nije daleko, jer se učinio
bliskim ljudskim bićima postajući jedan od nas; može ga se naći u vjeri u
Krista, na putu istine. Taj je put – kako je rekao Sveti Otac – za svetoga
Augustina bilo dugo i teško traženje, potaknuto ljubavlju prema čovjeku i
istini. To je, naime, put koji valja prijeći hrabro, ali istovremeno i
ponizno, otvoreni za trajno čišćenje koje je potrebno svakome. Lik svetoga
Augustina, hiponskoga biskupa i crkvenog oca, posebno je drag Svetome Ocu,
kojemu je izrazio poštovanje i prošle godine, tijekom hodočašća u Paviju,
gdje se čuvaju svečevi smrtni ostaci. Na taj sam način želio izraziti
poštovanje čitave Katoličke Crkve – kazao je Sveti Otac – ali i učiniti
vidljivom svoju osobnu odanost i priznanje liku uz koji se osjećam jako
vezan zbog važnosti koju ima u mom životu teologa, svećenika i pastira, te
sam na taj način htio izraziti svoju zahvalnost. I danas, kao i u njegovo
vrijeme, čovječanstvu je potrebno to da upozna, i ponajviše da živi tu bitnu
stvarnost: Bog je ljubav i samo je susret s njim jedini odgovor na brige
našega srca koje je naučeno na nadu. Ona je možda još uvijek nejasna kod
brojnih naših suvremenika te je oni nisu svjesni, ali kod nas kršćana, ona
današnjicu već otvara za budućnost, te i je sveti Pavao napisao da smo u
nadi spašeni – kazao je Sveti Otac.
Papa je nadalje u katehezi podsjetio na put obraćenja svetoga Augustina, te
najprije govorio od dva njegova dijela: o prvome dijelu, odnosno o
postupnome približavanju kršćanstvu, Kristu, i to uz pomoć filozofije, te o
drugome, u kojemu je odustao od života u meditaciji kako bi živio s Kristom
i za Krista posvećujući se ponizno drugima, i to u svećeničkoj i biskupskoj
službi. Za njega je u početku bilo jako teško, ali shvatio je da jedino
živeći za druge, a ne samo za svoju osobnu kontemplaciju, može uistinu
živjeti s Kristom i za Krista … Naučio je, često uz teškoće, dan za danom,
staviti na raspolaganje plod svoje inteligencije u korist drugih, prenositi
svoje viđenje i svoju vjeru jednostavnim ljudima, te tako živjeti za običan
narod … Neumorno je obavljao velikodušnu i tešku službu koju ovako opisuje u
jednoj od svojih prelijepih propovijedi: „Neprekidno propovijedati,
raspravljati, opominjati, izgrađivati, biti na raspolaganju svima – to je
vrlo velika odgovornost, veliki teret i neizmjeran napor.“ Bilo je to
njegovo drugo obraćenje – istaknuo je Sveti Otac.
Treće razdoblje obraćenja svetoga Augustina, ono koje ga je dovelo do toga
da svakoga dana moli oprost od Boga, prema mišljenju Svetoga Oca trebalo bi
nas uvesti u trajno i ponizno samopromatranje. Nama je stalno potrebno da
nas Krist pere – da nam pere noge – potrebno nam je novo obraćenje, sve do
kraja. Potrebna nam je ta poniznost koja priznaje da smo grješnici na putu,
sve dok nam Gospodin konačno ne da ruku i povede nas u vječni život.
Pročistiti svoje želje i nade kako bismo primili Božju nježnost, to je pravi
put – kazao je na koncu Sveti Otac koji je prije kateheze u Dvorani Pavla
VI. pozdravio hodočasnike okupljene u vatikanskoj bazilici, te ih ohrabrio
da rastu u ljubavi kroz konkretne geste solidarnosti prema najslabijima i
potrebitima. Neka ovo korizmeno vrijeme bude obilježeno osobnim i
zajedničkim nastojanjima u prianjanju uz Krista, kako bismo bili svjedoci
Njegove ljubavi – potaknuo je Papa i pozvao vjernike da budu istinski
kršćani u obitelji, na poslu i u svim drugim sredinama, te da se prepuste da
ih prosvijetli Kristova riječ.
|
