|
Na plenarnom zasjedanju HBK
prihvaćen dokument "Pastoralne smjernice HBK za sredstva društvenog
priopćavanja" te su ažurirani statuti IKA-e i HKR-a. Biskupi su imenovali Suzanu
Peran za glavnu urednicu IKA-e, Zvonimira Ancića za pročelnika Tiskovnoga ureda
HBK, glasnogovornika HBK i ravnatelja HKR-a. Vlč. Enco Rodinis imenovan je
ravnateljem IKA-e
Zagreb, 28. travnja 2006. (IKA) -
Biskupi okupljeni na redovitome 32. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske
konferencije u Zagrebu najviše vremena posvetili su pitanjima medija, prihvaćen
je dokument "Pastoralne smjernice HBK za sredstva društvenog priopćavanja",
ažurirani su statuti Hrvatskoga katoličkog radija i Informativne katoličke
agencije Zagreb te su donesene odluke o više personalnih promjena u medijima
koje je osnovala HBK.
Na Hrvatskome katoličkom radiju glavni urednik Anto Mikić već je stupio na
službu. Funkcije ravnatelja toga radija bit će razriješen mr. Robert Šreter,
koji je za svoga mandata bio i glavni urednik, a za novog ravnatelja imenovan je
Zvonimir Ancić. Službe voditelja Tiskovnog ureda HBK razrješuje se vlč. Anton
Šuljić, a za novog voditelja imenuje se također Ancić. Službe glasnogovornika
HBK razrješuje se mons. Vjekoslav Huzjak, a novi glasnogovornik bit će također
Ancić. Službe ravnatelja i glavnog urednika Informativne katoličke agencije
razrješuje se vlč. Šuljić te se za ravnatelja imenuje vlč. Enco Rodinis, a za
glavnu urednicu Suzana Peran. Sva imenovanja i razrješenja stupaju na snagu 1.
srpnja. Na zasjedanju je također produžen mandat predsjedniku Odbora HBK za
sredstva društvenog priopćavanja riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću.
Na konferenciji za novinare 28. travnja u Tajništvu HBK u Zagrebu nadbiskup
Devčić izjavio je da tim imenovanjima naša Crkva daje povjerenje posebno
vjernicima laicima što je također znak uvažavanja i otvorenosti Crkve prema
laicima kako u medijima tako i na drugim područjima. Na upit zašto je došlo do
ovih personalnih promjena i zašto su tri funkcije koncentrirane u osobi
Zvonimira Ancića, nadbiskup Devčić odgovorio je da se htjelo unaprijediti
kvalitetu te da osvježenja uvijek dobro dođu. Mislili smo da bi se Tiskovni ured
na taj način još više istaknuo kao koordinator u odnosu HBK prema medijima i
javnosti. Povezali smo to onda i s glasnogovornikom, željeli smo da i ta služba
dođe više do izražaja. Ovo je pripremano duže vremena, nije bio nikakvi udar,
prokomentirao je nadbiskup Devčić.
On je najavio da će Direktorij za pastoral medija biti potpunije predstavljen u
prigodi proslave Svjetskog dana sredstava društvenog priopćavanja koji se inače
slavi 7. vazmene nedjelje, a kod nas će biti obilježen u Zagrebu,
najvjerojatnije u Tajništvu HBK 24. svibnja. Dokument ima četiri poglavlja. U
prvom se govori o važnosti komunikacije, a time i sredstava društvenog
priopćavanja za Crkvu. U drugom poglavlju govori se o pastoralnim smjernicama
djelovanja u svijetu medija gdje se posebno govori i o pojedinim vrstama medija,
o medijima koje je osnovala HBK, o elektronskim medijima, tiskovnim medijima,
izdavaštvu i Internetu, novim tehnologijama, filmu, katoličkim udrugama koje
imaju zadatak promicati djelovanje medija i pastorala medija, govori se o
medijskom djelovanju na raznim razinama Crkve. Treće poglavlje naslovljeno
"etičnost, sudjelovanje i odgoj za svijet medijske kulture" govori o temeljnim
etičkim načelima, o javnome mnijenju, o potrebi proučavanja masovne komunikacije
i školovanju za rad u medijima, o poticaju i odgoju za aktivnu prisutnost u
svijetu medija. U posljednjem poglavlju iznesene su praktične smjernice.
Kao jednu od konkretnih smjernica nadbiskup Devčić naveo je stvaranje
antropologije i teologije komunikacije, posebno na teološkim učilištima, briga
za nove kadrove, kadrove koji već djeluju u medijima i pomaganje svećenicima
kako bi mogli lakše sudjelovati u svijetu medija i učinkovitije se njima služiti
u izvršavanju svoga poslanja. Razvijanje odnosa s javnošću jedna je od važnih
točaka koja se provlači kroz smjernice. Jedna od smjernica je i razvijanje
svijesti o korisnosti medija u pastoralu i pokretanje prikladnih inicijativa.
Posebno se govori o potrebi jedinstvenoga web portala Katoličke crkve i još
nekim drugim inicijativama.
Biskupi su na zasjedanju saslušali i izvješće o pripremama za osnivanje
Katoličkoga sveučilišta koje teku dobro. Prema riječima nadbiskupa Devčića, za
nadati se da bi moglo početi djelovati akademske godine 2007/08. Pokrovitelj
osnivanja toga sveučilišta je HBK, a osnivač je Zagrebačka nadbiskupija jer će
se sveučilište nalaziti na njenom području.
Na redovitome proljetnom plenarnom zasjedanju raspravljalo se o i o pripremi
posjeta Ad Limina Apostolorum koje će se održati u Rimu od 3. do 11. srpnja.
Biskupi su trebali prije poslati izvješća o svojim biskupijama, a sada je
napravljen raspored posjeta raznim kongregacijama i vijećima u Vatikanu.
Predviđeno je da svakog biskupa osobno primi Papa, a također predviđen je
zajednički susret svih hrvatskih biskupa s njim.
Predsjednik Odbora za mlade HBK šibenski biskup Ante Ivas najavio je Nacionalni
susret katoličke mladeži koji će biti 29. i 30. travnja u Puli i istarskim
župama. Svake dvije godine održavaju se nacionalni susreti katoličke mladeži i,
prema riječima biskupa Ivasa, svaki put osjeća se veliki napredak ne samo u
organizaciji, nego i u kvaliteti susretanja. Biskup Ivas iznio je i najnoviju
informaciju da je za susret u Puli prijavljeno 18.000 mladih iz Hrvatske, BiH,
te iz naših misija u Europi. Najavio je da će na susretu biti dosta gostiju iz
drugih europskih zemalja, posebno onih s kojima smo se povezali preko
Srednjoeuropskoga katoličkog dana. Središnji događaji i misa bit će u subotu u
pulskoj Areni gdje ima mjesta za 10.000 mladih, ali će se za ostale sudionike
organizirati praćenje programa putem video zidova. Spomenuo je da će na susretu
biti gotovo svi hrvatski biskupi. Mladi će i u nedjelju ostati u Istri i bit će
gosti po župama. Naša iskustva da je to druženje mladih po obiteljima zapravo
poanta čitavog susreta, kazao je biskup Ivas. Kao zanimljivost s tih susreta
biskup Ivas spomenuo je da je proteklu subotu u Šibeniku bilo vjenčanje dvoje
mladih koji su se upoznali na Nacionalnom susretu mladih u Osijeku. Biskup Ivas
istaknuo je također da će Susret katoličke mladeži u Puli biti središnji događaj
Crkve u Hrvatskoj u ovoj godini.
Spomenuo je da se na zasjedanju razgovaralo i općenito o pastoralu mladih te je
naglasak stavljen na dva važna pitanja, a to su formacija animatora za mlade i
pastoral studenata. Pastoral studenata iz mnogih razloga nije zaživio kako
treba, pa smo se dogovorili da bi svaka biskupija, posebno one koje imaju
sveučilišne centre trebali što prije formirati pastoralne timove za pastoral
studenata te da se sva iskustva tih timova prikupe i razmijene na zajedničkom
kolokviju te da se onda stvori jedan dugoročni plan, pojasnio je biskup Ivas.
Zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić izvijestio je biskupe o priprema za
europski susret mladih koji će se u organizaciji braće iz Taizea održati u
Zagrebu od 28. prosinca do 1. siječnja. To je, prema biskupovim riječima, velik
događaj koji bi trebao okupiti od 30 do 50 tisuća mladih iz Europe, te ima
ekumenski karakter.
Biskup Košić istaknuo je da se na zasjedanju raspravljalo i o nekim
inicijativama u odnosu na Srednjoeuropski katolički dan. Ta je inicijativa
okupljanja Katoličkih crkava osam država srednje Europe pokrenuta 2003. godine,
a završno slavlje bilo je u Mariazellu 2004. Poslije su se povremeno događali
susreti u svakoj od tih zemalja, pa je tako protekle godine priređeno hodočašće
hrvatskih katolika u Brezje u Sloveniju, a jedan susret održan je i u Kupresu.
Biskup Košić na zasjedanju je također izvijestio biskupe o sudjelovanju na prvom
koraku pripreme za treći Europski ekumenski susret koji će se održati u
Rumunjskoj od 4. do 8. rujna 2007. godine.
Biskup Košić spomenuo je da HBK priprema jedan dokument o hrvatskom ulasku u
europske integracije. Željeli bismo pojačati svijest vjernika da mi jesmo Europa
i da smo već stoljećima gradili tu europsku zajednicu svojim kršćanskim
vrijednostima, da ulazeći u tu asocijaciju želimo i primiti vrijednosti, ali i
doprinijeti svojim vrijednostima tom zajedništvu europskih naroda, zaključio je
biskup Košić. |
