|
Biskupi slavili misu na grobu sv. Petra te
pohodili grob pokojnog pape Ivana Pavla II.
Vatikan, 3. srpnja 2006. (IKA) – Svečanom
misom u kripti gdje se nalazi grob sv. Petra hrvatski biskupi započeli su 3.
srpnja pohod ad limina Apostolorum. Misu je predvodio predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u
zajedništvu sa svim hrvatskim biskupima osim varaždinskog biskupa Marka
Culeja koji je zbog bolesti bio spriječen sudjelovati u ovom pohodu. U
njegovo ime u pohodu sudjeluje generalni vikar Varaždinske biskupije mons.
Ivan Godina. Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo kako se svi biskupi
u Rimu osjećaju kao u svojoj kući. Dodao je kako su biskupi došli u Rim u
prvom redu da mole za Crkvu, narod Božji koji im je povjeren kao i za sebe
kako bi što bolje izvršili povjereno im poslanje. Predsjednik HBK je
istaknuo i kako je ovaj pohod ujedno znak zajedništva sa Svetim Ocem ali i
znak zajedništva biskupa međusobno. Nakon mise hrvatski su biskupi pohodili
i pomolili se na grobu blagopokojnog pape Ivana Pavla II. Neposredno prije
toga kardinal Bozanić je podsjetio kako je upravo papa Ivan Pavao II.
imenovao sve sadašnje hrvatske biskupe te istaknuo kako biskupi žele moliti
za njega i da ona ljubav koju je gajio prema hrvatskoj i hrvatskom narodu
ojača iz nebeske domovine.
U tijeku prijepodneva započeli su prvi pojedinačni susreti biskupa sa Svetim
Ocem. Sutra će biskupi započeti svoje posjete kongregacija i raznim
dikasterijima Rimske kurije. Predviđeni su susreti u Biskupskoj sinodi,
Kongregaciji za kler i Državnom tajništvu.
Posjet ad limina Apostolorum nije neka
formalna stvar, već znak zajedništva s Petrom naših dana, zajedništva
biskupa, ali i zajedništva crkvene zajednice, rekao je kardinal Josip
Bozanić tijekom koncelebriranog misnoga slavlja koje su jutros 3. srpnja na
početku svog službenog posjeta Papi i ustanovama Rimske kurije slavili
biskupi iz Hrvatske na grobu apostolskog prvaka u kripti bazilike sv. Petra.
Zbog zdravstvenih razloga na misi i u posjetu nije mogao sudjelovati
varaždinski biskup Marko Culej. Kardinal Bozanić je primijetio da je Crkva
otajstvo zajedništva. Izazova za Katoličku crkvu u Hrvatskoj ima i danas,
ali nisu tako teški. Bilo je naime i gorčih trenutaka. Predsjednik HBK se
osvrnuo i na zasluge hrvatskih biskupa iz prošlosti, koji su redovito
izvješćivali Pape o stanju u svojim biskupijama i u teškim vremenima. Nakon
mise biskupi su se pomoli na grobu pape Ivana Pavla II, koji se nalazi u
neposrednoj blizini.
Prvi biskup kojega je danas primio papa Benedikt XVI. bio je zadarski
nadbiskup Ivan Prenđa, zatim riječki nadbiskup Ivan Devičić i porečko-pulski
Ivan Milovan, a hvarsko-viški biskup Slobodan Štambuk je tom prilikom u
krugu hrvatskih biskupa proslavio svoju 40. obljetnicu misništva. Papa prima
naime svakog biskupa zasebno kako bi izravno čuo problematiku s kojom se
suočava dotična biskupija. Drugu će skupinu primiti u četvrtak, prije
zajedničkog primanja, a treći u petak neposredno prije svog odlaska u
Španjolsku na završnu svečanost Svjetskog susreta obitelji u Valenciji.
Službeni posjeti ustanovama Rimske kurije započinju sutra sa susretom
biskupa s tajnikom Biskupske sinode hrvatskim nadbiskupom Nikolom
Eterovićem. U srijedu navečer 5. srpnja biskupi će slaviti zajedničku misu u
krstionice rimske katedrale, gdje su pokopani solinski istarski mučenici, a
u petak 7. srpnja u bazilici sv. Pavla izvan zidina, dok će u subotu 8.
srpnja slaviti zajedničku misu u bazilici Svete Marije Velike. U četvrtak 6.
srpnja predviđen je zajednički prijem kod Svetog Oca, koji će biskupima
održati govor i iznijeti im upute za suočavanje s izazovima s kojima se
danas suočava Crkva u Hrvatskoj.
Na pitanje koje su glavne teme koje će
iznijeti Papi, kardinal Bozanić je primijetio u razgovoru s novinarima da
svaki biskup iznose problematiku vlastite biskupije te će se to moći reći
tek na kraju. Što se tiče njegove zagrebačke nadbiskupije primijetio je kako
je to brojčano najveća hrvatska biskupija, koja broji oko milijun i 600.000
stanovnika, a to znači više od trećine hrvatskog pučanstva. Od toga milijun
i 400.000 čine katolici. To je ujedno i nadbiskupija glavnog grada te
zagrebački nadbiskup ima automatski i veze s predstavnicima vlade i
diplomatskim predstavništvima, a i s predstavništvima drugih Crkava u Europi
i naravno preko Nuncijature sa Svetom Stolicom. Zagrebačka nadbiskupija
sprema i Sinodu, a pokrenuta je u okviru biskupske konferencije i
inicijativa za osnivanje Katoličkog sveučilišta, istaknuo je zagrebački
nadbiskup. Na pitanje našeg dopisnika koje je obilježje ovog trećeg
službenog posjeta hrvatskih biskupa Papi, kardinal Bozanić je primijetio
kako je svaki posjet imao svoje obilježje. Prvi 1992. zbio se tijekom rata,
kada su biskupi papi iznijeli dramatično stanje u zemlji i iz Rima upoznali
druge Crkve i ustanove u Europi i u svijetu s teškim stanjem. God. 1999.
posjet se odvijao nakon drugog Papinog posjeta Hrvatskoj i proglašenja
blaženim Alojzija Stepinca. Taj pohod je bio više usmjeren prema tranziciji
nakon rata, a ovaj treći se odvija u novom vremenu, kada je Hrvatska na
poseban način usmjerena europskom zajedništvu, vremenu mira, ali i novih
izazova za Crkvu i za društvo. Posjeti su se odvijali svakih sedam godina i
svaki je bio specifičan za svoje vrijeme, rekao je kardinal Bozanić.
|
