|
Tjedan dana prije duhovskoga
slavlja mi biskupi iz osam europskih zemalja okupili smo se zajedno s brojnim
hodočasnicima - ženama, muškarcima i mladima - u Mariazellu, jednome od najvećih
hodočasničkih mjesta u Srednjoj Europi, kod one koju nazivamo Magna Mater
Austriae, Magna Domina Hungarorum, Alma Mater Gentium Slavorum. S nama je bio
kardinal Angelo Sodano, izaslanik Svetoga Oca. Nekoliko tjedana nakon
najnovijega proširenja Europske unije mi ovdje svjedočimo o svojoj volji da kao
kršćani budemo sugraditelji zajedničke europske kuće. Naše je mjerilo pritom
evanđelje. Upoznati smo s problemima i opasnostima današnje Europe. No upoznati
smo i s mogućnostima za sve mirniji suživot na našem kontinentu u samome
čovječanstvu.
Kao ljudi mi smo bližnji (jedni
drugima). Naša kršćanska skrb vrijedi za sve ljude s njihovim radostima i
patnjama, njihovim nadama i strahovima. Usprkos svim razlikama i suprotnostima,
svi su oni naša braća i sestre, jer Bog je svima nama Otac.
Najdublji izvor naše snage za
postojanje nas ljudi kao onih koji su bližnji jest Isus Krist, naš Spasitelj i
Otkupitelj. Nebrojeno mnogo ljudi već 2000 godina zajedno gradi i suoblikuje
kuću Europu s vjerom u njega. Među njima je i šest svetih muškaraca i žena, koje
častimo kao zaštitnike Europe: otac monaštva Benedikt, Ćiril i Metod, sveci
slavenskih naroda, Britiga Švedska, Katarina Sijenska i Edith Stein.
Kao Crkva baštinici smo
svetaca. Ali smo i baštinici grijeha što su često skrivali lice Kristovo i lice
Crkve. Kako je to na dojmljiv način učinio Svet Otac, i mi se sjećamo sjena u
povijesti Crkve. Tako pomažemo i svojim narodima i državama da se suoče i s
tamom u svojoj vlastitoj prošlosti i u zajedničkoj europskoj prošlosti te pođu
putovima pomirenja. To je preduvjet za mirniju budućnost Europe.
Živimo u doba velikih odluka,
premda toga svi nisu svjesni. Zato mi biskupi molimo sve kršćane koji su
povjereni našoj pastirskoj službi: Ne skrivajte svoje vjere! Ne ostajte na rubu
puta u zajedničku budućnost! Pođite s drugima, s njima razmišljajte,
razgovarajte, s njima radite, zauzimajte se za savezništva sa svim ljudima dobre
volje! Svatko od vas može pritom dati nešto dragocjenoga. Uvjereni smo da nova,
(još) bolja Europa ne može biti izgrađena bez kršćana ili protiv njih, bez
Krista ili protiv njega.
Na drevnoj čudotvornoj slici iz
Mariazella Marija nam pokazuje svoje dijete Isusa Krista. Gledajući je sjećamo
se Marijinih riječi koje je izgovorila ljudima u tjeskobnoj situaciji na svadbi
u Kani Galilejskoj: "Što god vam rekne, učinite!" Taj poziv vrijedi i za nas.
Što kao europski kršćani trebamo činiti posebno intenzivno danas i sutra, u
vjernosti Kristu i ljudima koji su povjereni našoj skrbi? Kao odgovor na ta
pitanja, mi biskupi formulirali smo sedam molba koje vama, dragi kršćani, braćo
i sestre, dajemo na putu u budućnost.
1. Ljudima pokazivati Krista
"Bit ćete mi svjedoci" - rekao
je Isus Krist svojim apostolima. On to kaže i nama. Puno ljudi u Europi Krista
poznaje samo površno ili ga još uopće ne poznaje. Mi smo pozvani pokazati im
Krista. Susrećemo ga kada duboko uronimo u Sveto pismo, u molitvu i u slavljenje
liturgije. Za to trebamo dosljedno prakticiranje. Posljednjih se godina,
nažalost, to često zanemarivalo. Ako smo doista pronašli Krista, onda će nas on
natjerati da radost zbog toga podijelimo sa što je moguće većim brojem drugih
ljudi. Bit ćemo misionarski kršćani.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - (Svi odgovaraju pripjevom pjesme Katoličkoga dana): Kriste
Isuse, u tebe se uzdamo.
2. Učiti moliti i poučavati
moliti
Europa će biti blagoslovljena
samo ako će u njoj biti puno ljudi koji mole zajedno i sami te tako Bogu pruže
odgovor hvale, zahvale i prošnje za onu riječ koju nam je on izrekao stvaranjem
i otkupljenjem i koju nam stalno i iznova upućuje. Naše župe i zajednice moraju
još više postati škole molitve. Svetost i ljepota kao sudioništvo u sjaju Božjem
moraju ponovno snažnije prožimati liturgiju.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.
3. Povećati i produbiti
vjersko znanje
"Budite uvijek spremni na
odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama", čitamo u
Prvoj Petrovoj poslanici. Ta riječ vrijedi i za danas. Usred obrazovanoga
društva kršćani danas moraju dobro poznavati veličanstvenu sveukupnost kršćanske
vjere, da bi u susretu s drugim religijama i životnim stilovima bili prihvaćeni
ozbiljno i da bi mogli opstati. "Katekizam Katoličke Crkve" važna je pomoć u
usvajanju dubljega vjerskoga znanja.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.
4. Pružati znakove
Svakoga dana ljudi u našim
zemljama nailaze na rijeku riječi i slika. Tek malo njih govori u prilog Bogu i
Crkvi. Njima nasuprot mi kao kršćani možemo stavljati pozitivne znakove ako ne
skrivamo raspelo u stanu ili na radnome mjestu, molitvu prije i poslije jela kao
i razgovore o vjerskim temama. Znak križa i ostali kršćanski simboli i obredi
imaju svoje mjesto i u privatnome i u javnome prostoru. Kao kršćani vrlo mnogo
pridonosimo blagostanju civilnoga društva svojih zemalja. U svojoj sveukupnosti
kršćanstvo je i danas velika snaga milosrđa po cijelome svijetu i zato zaslužuje
poštivanje kao i zahvalnost civilnoga društva.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.
5. Očuvati kulturu nedjelje
Moguća neradna nedjelja kao
zajednički dan većega počinka veliko je dobro, čiji bi gubitak nanio teške štete
cijelome društvu. Nama kršćanima nedjelja je sveta. Ona je dan slavljenja pred
Bogom i s Bogom, dan zahvale za stvaranje i otkupljenje kao i dan obitelji.
Trebamo tražiti i podupirati saveze protiv obezvrjeđivanja nedjelje.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.
6. Život štititi i razvijati
Pravi kršćani prijatelji su
ljudskoga života u svim njegovim dimenzijama: prijatelji rođenoga i još
nerođenoga života, razvijenoga i onoga s poteškoćama u razvoju, zemaljskoga i
vječnoga života.
Taj život danas je posebno
ugrožen na svom početku i završetku. Zato moramo uložiti svoje snage - uma, srca
i ruku - da bismo zaštitili ljude i njihov okoliš. Naša posebna skrb upućena je
brakovima i obiteljima. Oni su prijeko potrebno kamenje izgradnje društva i
Crkve. Mali broj djece u našim zemljama jedan je od najvećih problema Europe. Mi
se odlučno čvrsto držimo ideala stabilnih brakova i brižno podupiremo sudbine
onih ljudi čije su stabilne veze prekinute.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.
7. Promicati solidarnost u
Europi i svijetu
Katolici naših osam zemalja u
ovoj su godini Srednjoeuropskoga katoličkog dana, koja ide svome kraju, učinili
puno zajedno i jedni za druge. Na taj su način ojačali solidarnost civilnoga
društva u našim zemljama. To zajedništvo nakon "Hodočašća naroda" ne smije
ponovno oslabiti. Mi biskupi molimo sve kršćane koji su nam povjereni: Nastavimo
zajedno započetim putem usred našega kontinenta, usred ekumenskoga kršćanstva i
usred cijeloga čovječanstva. Hodočašće narodâ bilo je i ostaje važan dio toga
puta. Neka nas prati sjećanje na časnu čudotvornu sliku iz Mariazella.
Molimo za snagu Duha Svetoga da
to i izvršimo - Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.
+ Josip kardinal BOZANIĆ,
zagrebački nadbiskup,
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
+ Christoph kardinal SCHOENBORN,
bečki nadbiskup,
predsjednik Austrijske biskupske konferencije
+ Istvan SEREGELY,
egerski nadbiskup,
predsjednik Mađarske biskupske konferencije
+ Jozef MICHALIK,
przemyslavski nadbiskup,
predsjednik Poljske biskupske konferencije
+ Jan GRAUBNER,
olomoučki nadbiskup,
predsjednik Češke biskupske konferencije
+ Franc KRAMBERGER
mariborski biskup,
predsjednik Slovenske biskupske konferencije
+ František TONDRA,
spiški biskup,
predsjednik Slovačke biskupske konferencije
+ Franjo KOMARICA,
banjolučki biskup,
predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Mariazell, 22. svibnja 2004. |
