|
Vatikan, 7. siječnja 2008. (Radio Vatikan) -
Papa Benedikt XVI. danas je, na svetkovinu Bogojavljenja, u vatikanskoj
bazilici predvodio svečano euharistijsko slavlje. Poseban simbol ove
svetkovine sigurno su Tri kralja. Matejevo Evanđelje nam govori da su
krenuli s Istoka, te došli u Jeruzalem kako bi se poklonili Kralju Židova.
Za teologa i biskupa San Marina, msgr. Luigija Negrija, Tri kralja su
intelektualna snaga koja se klanja Božjoj poniznosti. Dok se velika kultura,
kultura koja izražava najdublje ljudske potrebe – znači prije svega potrebu
za slobodom i istinom – prigiba pred ovim događajem, moć, koja je religija
onih koji ju posjeduju, kao i onih kojima je moć nametnuta, oni objavu
osjećaju kao prijetnju, i to zbog toga što, postavljanje konačne istine o
Bogu u povijest, istovremeno je poziv ljudima da preuzmu na sebe vlastitu
slobodu – kazao je biskup u razgovoru za našu radio postaju.
Osvrnuvši se potom na simboliku triju darova, biskup je napomenuo kako
postoji tradicionalno tumačenje prema kojemu zlato izražava slavu ljudskoga
života, tamjan želju za klanjanjem, a smirna je znak koji najavljuje bolni
Gospodinov put, smrt i Uskrsnuće, jer smirna je služila za polaganje tijela
preminulih. Međutim, čini mi se da bi danas više odgovaralo tumačenje da se
u ta tri dara izražava težnja prema istini, i smisao nemogućnosti ljudskoga
razuma da stigne do istine. Stoga je dolazak Triju kraljeva, i njihov susret
u Betlehemu doista ikona onoga što je Ivan Pavao II. u enciklici 'Fides et
Ratio' nazvao neizbježnom sinergijom vjere i razuma – kazao je biskup.
Na novinarovu primjedbu kako predaja govori i o četvrtome kralju koji se
putem zaustavio, biskup je primijetio kako u potrazi za Gospodinom nije
nemoguće izgubiti se putem. Za traženje istine potrebno je, primjerice, puno
moralnosti. Nezamislivo je da se istina traži samo s razumom shvaćenim u
kartezijansko-kantskome smislu. Traženje istine, zajedničko je traženje
razuma i srca, stoga je četvrti kralj na neki način prizor razuma i iskustva
njegovih ograničenja. Samo besplatnost vjere može izliječiti, jer i razumu
je potrebno ozdravljenje, koje mu može dati onaj prekrasni prikaz
Krista-liječnika o kojemu papa Benedikt XVI., na dirljiv način, govori u
svojoj enciklici 'Spe salvi' – primijetio je na koncu biskup Negri.
|