|
"Neka naše
zajedništvo donosi plodove solidarnosti i
obnovljene osjetljivosti jednih za druge kako bi
naša Domovina postala zemljom mira, istinskog
suživota i blagostanja za sve", rekao je
zagrebački nadbiskup u svom božićnom razgovoru za
Vjesnik
Zagreb,
24. prosinca 2004. (IKA) - Prema već uhodanoj praksi da svake godine
o Božiću nekom drugom hrvatskom tiskanom dnevniku
dade intervju, u današnjem božićnom broju
Vjesnika, zagrebački nadbiskup kardinal Josip
Bozanić, u razgovoru naslovljenom «Neka naše
zajedništvo donosi plodove solidarnosti i
osjetljivosti jednih za druge», na upite novinara,
osvrnuo se na odnos naše zemlje prema europskim
integracijama kao i na pitanja vezana uz
prisutnost kršćanstva u Europi, te na aktualna
domaća zbivanja.
Odgovarajući na novinarsko
pitanje o tome kako vidi ulogu kršćanstva i Crkve
u stvaranju nove Europe te kakvo mjesto u tim
integracijama vidi za Hrvatsku, kardinal Bozanić
je ustvrdio kako dvomilenijska baština kršćanstva
može i danas pridonijeti novim vrijednostima
Europe. "Crkva s velikim zanimanjem i snažnim
angažmanom prati aktualne procese ujedinjenja na
našem kontinentu i sama je na neki način
protagonist toga projekta. U tome posebno mjesto
zauzima papa Ivan Pavao II. kao veliki vizionar
europskog zajedništva, kao onaj koji je pridonio
da se sruše fizički i mentalni zidovi koji su sve
donedavno dijelili Europu", rekao je kardinal
podsjećajući na Papinu ulogu još u doba komunizma
kada je govorio o jedinstvenoj Europi od Atlantika
do Urala, a "kad se mnogi nisu niti usuđivali
razmišljati o tome". "Ako bacimo pogled unatrag,
na same izvore europskih integracija poslije
Drugoga svjetskog rata, vidjet ćemo da je ona
zapravo plod inicijative uvjerenih kršćana koji su
nadahnuti evanđeoskom vjerom pokrenuli proces
europskog zajedništva koji traje i razvija se sve
do naših dana. Europsko zajedništvo ne može biti
zasnovano samo na gospodarskim i političkim
temeljima. Naprotiv, istinsko ujedinjenje treba
biti zasnovano na duhovno-kulturnim vrijednostima
koje uključuju međusobno poštivanje različitosti,
ravnopravnost, mogućnost svih da odlučuju o
zajedničkom dobru te solidarnost i uzajamno
pomaganje", rekao je zagrebački nadbiskup
ustvrdivši kako je i Katolička crkva u Hrvatskoj
na tome tragu. Pritom je kardinal Bozanić istaknuo
kako je Hrvatska sama po sebi dio Europe, a po
svome položaju na razmeđi je civilizacija čime je
"itekako pridonijela obrani i očuvanju onih
vrijednosti koje mi danas nazivamo europskima", a
na koje vrijednosti je upozoravao i isticao ih
Papa kada nas je tri put pohodio. "Volio bih da s
tom samosviješću i s tim samopouzdanjem budu
prožeta i naša aktualna nastojanja oko ulaska u
Uniju nakon što smo dobili konkretan datum
pregovora. Koristim ovu prigodu čestitati i
zahvaliti svima koji su na bilo koji način
pridonijeli da se ubrza proces približavanja naše
zemlje prema europskom zajedništvu", rekao je
predsjednik HBK.
Govoreći u tom kontekstu o
novome Europskome ustavu iz kojega je izostavljeno
priznanje kršćanskih vrijednosti u formiranju
Europe, kardinal Bozanić je rekao kako je time
propuštena prilika priznavanja jedne povijesne
stvarnosti jer nitko ne može osporiti kršćanske
zasluge u oblikovanju europske civilizacije i
kulture. "Zamislite samo kako bi izgledale
panorame europskih gradova bez katedrala i
crkvenih tornjeva? Kakva bi praznina zjapila kad
bi se zatvorila sveučilišta i druge različite
obrazovne, karitativne i kulturne ustanove koje je
iznjedrila kršćanska vjera na europskom tlu?",
upitao je zagrebački nadbiskup naglasivši pritom
kako su ipak mnoge vrednote naše uljudbe postale i
našom baštinom i normom međuljudskih odnosa, a
plod su "evanđeoskoga kvasca". "Nespominjanje
kršćanstva je, na neki način, zaborav našeg
europskog identiteta. Međutim, opaža se da je i
sama rasprava o tom pitanju probudila neki novi
interes za vlastiti identitet u građana Europe,
osobito mlađih. Dolazi do novog osvješćivanja i
otkrivanja vlastite baštine i njezine vrijednosti.
S druge stane, sa zadovoljstvom naglašavam da je
taj temeljni europski dokument u svojim člancima
prožet mnogim kršćanskim vrijednostima. Za crkve i
vjerske zajednice osobito je važan članak I-52. U
njemu se izričito spominje Crkva kao institucija
koja nije stavljena u isti položaj s ostalim
udrugama civilnoga društva. To svjedoči da
europska konstitucija shvaća Crkvu kao ustanovu
koja se zbog svog univerzalnog karaktera, zbog
svog socijalnog i antropološkog nauka i doprinosa
u društvu razlikuje od ostalih subjekata civilnoga
društva. U tom smislu prepoznaje Crkve i vjerske
zajednice kao ustanove koje mogu dati osobit
doprinos Europskoj uniji. Ustav pretpostavlja
dijalog Crkava i vjerskih zajednica s
institucijama Unije. Nadalje, na temelju Ustava,
oni konkordati i ugovori što su ih pojedine države
sklopile sa Svetom Stolicom, koja predstavlja
Katoličku crkvu, ili drugim vjerskim zajednicama,
ostaju na snazi i kad pojedina država uđe u EU",
rekao je predsjednik HBK.
Komentirajući u
tom kontekstu 40. obljetnicu koncilskoga dekreta o
ekumenizmu "Unitatis redintegratio", on je rekao
kako su ta nastojanja "snažan znak našega
vremena", u čemu prednjači upravo Ivan Pavao II.
koji "svojom vjerničkom otvorenošću pruža ruku
svim kršćanskim crkvama i zajednicama neumorno
pozivajući sve na dijalog i zajedničko traženje
putova prema jedinstvu". Istaknuvši Papine
inicijative u tom pogledu kardinal Bozanić je,
osvrnuvši se na aktualne ekumenske prilike u nas,
rekao kako je uvjeren "da će ta povoljna klima
pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju i
kvaliteti života svih građana u Hrvatskoj, te da
će to pozitivno ozračje biti prepoznato i na našem
putu prema Uniji". "U studenome na zasjedanju
COMECE-a u Bruxellesu u svom sam interventu
spomenuo da islamska vjerska zajednica u Hrvatskoj
ima potpisan ugovor s državom. Nakon toga
komentirano je kako Hrvatska kao jedina zemlja u
Europi koja ima ugovor s islamskom vjerskom
zajednicom, u tome prednjači pred ostalim
državama", istaknuo je kardinal.
Osvrćući
se na odnos Crkve prema medijima i njihovu
tretiranju Crkve kardinal je ponovio kako su
mediji iznimno važan segment suvremenog
demokratskog društva pa kao takvi snose veliku
odgovornost. Kontrolirajući društvene institucije
koje bi trebale biti u službi građana mediji i u
nas pridonose demokraciji, pa kardinal odaje
priznanje "onim novinarima i urednicima kao i svim
djelatnicima u medijima koji svoj časni posao
doista rade stručno i savjesno na dobro cijele
naše zajednice". "No, nažalost, moram primijetiti
i to da poput našeg društva koje još prolazi
proces tranzicije, tako i naši mediji
manifestiraju sve ono što prati taj proces. Tako
moramo konstatirati, na temelju onoga što svjedoče
sami medijski djelatnici, da je to područje
opterećeno raznim pojavama koje bitno narušavaju
njegovu iznimno važnu društvenu ulogu. Prije svega
valja istaknuti ulogu novca i stalni imperativ
profita. U takvom ozračju, nažalost, ide se za
senzacijama i onim što draška maštu, a premalo se
vodi računa o temeljnim načelima profesije.
Ponavljam kako i sami medijski djelatnici to
doživljavaju kao veliki teret za svoju struku. Tu
su još neke pojave poput površnosti u pristupu
temama, uniformiranosti gdje gotovo svi obrađuju
iste teme na sličan način te sklonost da se
mišljenje tumači kao istina", rekao je predsjednik
HBK ustvrdivši kako se takav stav najčešće
primjenjuje i na Crkvu. "Crkveni se život prati
vrlo površno kroz razne senzacionalne vijesti i
afere koje vrlo često to nisu. Na vrlo suptilan
način proturaju se stereotipi o kršćanstvu i
Katoličkoj crkvi sve do vrijeđanja vjernika na što
ne reagiraju ni oni koji inače bdiju nad zaštitom
ljudskih prava u nas. Isto tako, svjesni smo i
svojih nedostataka u odnosu s medijima o čemu je
vrlo otvoreno progovorio naš Odbor za medije. Ima
nesnalaženja i propusta, a ponekad možda
prenaglašenog opreza i suzdržanosti zato što smo
prečesto bili krivo interpretirani. Smatram da je
iznimno važna spremnost za dijalog, tj. za ono što
nažalost manjka u našoj javnosti, a to je s
poštovanjem poslušati drugoga i nastojati ga
razumjeti ne pristupajući mu s predrasudama i
unaprijed stvorenim zaključcima. Uvjeren sam da se
uz malo dobre volje mnogo toga može promijeniti na
bolje. Smatram isto tako da bi bilo vrlo poželjno
da se naši mediji što bolje profiliraju kako po
svojim stavovima, tako i po područjima koja
prate", rekao je zagrebački nadbiskup.
On
se potom osvrnuo i na "marginaliziranje
religijskoga programa na HTV-u" napominjuići kako
bi HTV, kao javna televizija koju kroz pretplatu
plaćaju građani, trebala biti u službi svih
građana i osjetljiva za njihove stavove i
osjećaje. "Stoga začuđuje da se dopušta vrijeđanje
osjećaja građana, pa tako i vjerskih, te da se
olako prelazi preko negodovanja onih koji su se
osjetili povrijeđenima. Znamo da i druge vjerske
zajednice imaju problema s televizijom i želimo da
taj svoj problem što prije riješe na
zadovoljavajući način. Želimo da i one poput
Katoličke crkve ugovorom ili na neki drugi način
reguliraju svoj status na televiziji, iako
nažalost moram primijetiti da se taj naš ugovor u
potpunosti ne ostvaruje i poštuje. Naime, sve
vjerske zajednice imaju pravo biti prezentirane i
zastupljene u javnom mediju. To je znak zrelosti i
demokratičnosti jednoga društva", rekao je
kardinal.
Govoreći o osnivanju novoga
Katoličkog sveučilišta u Zagrebu kardinal Bozanić
je rekao kako sada u Hrvatskoj imamo dva Teološka
fakulteta koji su u sastavu dva sveučilišta, onoga
u Zagrebu i u Splitu, a želja je Crkve da takav
status, barem zagrebačkoga Teološkog fakulteta,
ostane i dalje. Što se tiče osnivanja Katoličkoga
sveučilišta nadbiskup Bozanić je rekao kako je
uspostavio Povjerenstvo za osnivanje Katoličkog
sveučilišta u Zagrebu, a "sastavljeno je od
stručnjaka, laika i svećenika, a zadatak mu je
ispitati konkretne mogućnosti i pripremiti
ostvarenje tog projekta kojim se želi dati novi
doprinos visokoškolskom obrazovanju mladih
naraštaja u Hrvatskoj".
Na novinarsko
pitanje o izjavi predstavnika vjerskih zajednica
koji su se nedavno susreli i hoće li uskoro
poslati Vladi neke konkretne zahtjeve glede
zakonskoga uređenja u vezi sa cjelovitom zaštitom
i promicanjem vrijednosti ljudskoga života,
kardinal je odgovorio kako je ta izjava bila
ponajprije upućena vjernicima pa onda cijeloj
javnosti te je izrazio nadu da su i građani i
odgovorni na vlasti razumjeli njihovu poruku i
stajališta te da će se sukladno tome odgovorno
ponijeti.
"Zajedništvo je velik Božji dar i
blagoslov za svaku zajednicu. Stoga dok svima
čestitam blagdan rođenja Spasitelja našega Isusa
Krista, želim da svi prepoznamo vrijednost
zajedništva u svojim obiteljima, u susjedstvu, na
radnom mjestu, u našoj široj društvenoj zajednici.
Neka naše zajedništvo donosi plodove solidarnosti
i obnovljene osjetljivosti jednih za druge kako bi
naša Domovina postala zemljom mira, istinskog
suživota i blagostanja za sve", zaključio je
zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić svoj božićni
razgovor za Vjesnik.
|
