|
Istaknuto da postoje ogromni
potencijali za vjerski turizam u Hrvatskoj, ali i da takav oblik turizma u našoj
zemlji još uvijek nije dovoljno prepoznat
Zagreb, 18. svibnja 2006. (IKA) –
"Crkve i vjerske zajednice u Hrvatskoj za napredak u turizmu" tema je
dvodnevnoga simpozija koji je započeo 18. svibnja u Tribini grada Zagreba, na
kojemu je istaknuto da postoje ogromni potencijali za vjerski turizam u
Hrvatskoj, ali i da takav oblik turizma u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno
prepoznat. Specifičnu i usku vezu religije i turizma kroz povijest prikazao je
grof Georg Eltz. Spomenuo je da su religiju neki autori smatrali početnom točkom
turizma. Podsjetio je da je kršćanski Zapad razvijao glavna odredišta hodočašća
od kasnog srednjeg vijeka te da je sam Jeruzalem i Sveta zemlja bio omiljeno
odredište hodočašća. U Europi su odredišta hodočašća kršćana sa svih strana
postali uglavnom grobovi i ostaci grobnica važnih svetaca, najprije Rim gdje se
nalaze grobovi apostola sv. Petra i Pavla, potom Santiago de Compostela gdje je
grob sv. Jakova. Spomenuo je i druga mjesta štovanja svetaca kao i neka koja su
postala popularna zbog spektakularnih relikvija. Posebno je istaknuo marijanska
svetišta koja su do današnjeg dana među najvećim turističkim odredištima u
svijetu: Lurd u Francuskoj, Fatima u Portugalu, Loreto u Italiji, Czestochowa u
Poljskoj, Mariazell u Austriji, Marija Bistrica u Hrvatskoj, Međugorje u
Hercegovini i druga. Istaknuo je da i blagdani svetaca zaštitnika na mjesta
štovanja tradicionalno privlače tisuće posjetitelja, navevši primjere blagdana
sv. Vlaha u Dubrovniku i sv. Dujma u Splitu.
Komentirajući kako općenite statistike mogu podcrtati turistički značaj
hodočašća, spomenuo je da Rim godišnje posjeti oko pet milijuna hodočasnika, uz
napomenu da nisu svi hodočasnici, jer su ponekad tanke granice turizma i
hodočašćenja, a u Jubilarnoj 2000. godini došlo je oko 25 milijuna posjetitelja
u Sveti grad. Marijansko svetište Lurd godišnje posjeti 6 milijuna hodočasnika.
Tajnik Odbora HBK za pastoral turizma preč. Marijan Jelenić bio je spriječen
doći, ali je pročitano njegovo izlaganje "Shvaćanje Crkve o praksi razvitka
turizma u Hrvatskoj" u kojemu je u nekoliko točaka sažeo što je potrebno za
redimenzioniranje naše turističke ponude sakralnom baštinom i sadržajem. Preč.
Jelenić istaknuo je nužnost izrade duhovnog vodiča za Hrvatsku, u kojemu treba
navesti mjesta kamo su ljudi stoljećima gravitirali u svojim duhovnim potrebama:
Mariju Bistricu, Trsat, Sinj, Krasno i druga. Uz ostalo, spomenuo je da
turistima treba omogućiti osnovne informacije o gradu ili naselju koja su se
stoljećima zapravo razvijala oko sveca zaštitnika. Sakralna je arhitektura
bogatstvo za sebe i nezaobilazni čimbenik evanđeoske ponude, naveo je preč.
Jelenić, pojasnivši da je svaka, pa i najmanja crkva, sažetak ljudske povijesti.
Svaki je dio inventara izazov posjetiteljima, slike, kipovi, oltari i njihovi
donatori, kultna vrijednost pojedinih predmeta, sve je to poticajno, naveo je
dalje preč. Jelenić. Istaknuo je i da su se u usmenoj tradiciji svakog kraja
sačuvale poslovice, priče koje su davale snagu naraštajima, osobito u vjerskom i
moralnom smislu, a dragocjene su za svakog posjetitelja nekog kraja, jer to su
bili usmeni katekizmi.
O razvitku turizma danas u Hrvatskoj govorio je pomoćnik ministra turizma za
turističku politiku i tržište Želimir Kramarić. Spomenuo je da u ukupnoj broju
registriranih turista u Hrvatskoj 80% su turisti iz zemalja Europske unije, 15%
su domaći, a 5% otpada na treća tržišta, među koja spadaju tržišta SAD, Kine,
Japana itd. Istaknuo je da je 2005. godina bila iznimno uspješna turistička
godina u kojoj je ostvareno 51,5 milijuna noćenja. Prema procjenama, od
inozemnih i domaćih turista Hrvatska je protekle godine zaradila oko 7.5
milijardi eura od turizma i u turizmu. Za usporedbu, naveo je da Japan koji ima
127 milijuna stanovnika ima svega pet milijuna turista, a Hrvatska koja ima 4,5
milijuna stanovnika ima 10 milijuna turista godišnje.
Govoreći o vjerskom turizmu u Hrvatskoj naznačio je marijanska svetišta,
istaknuvši da procjene govore da godišnje Aljmaš posjeti 150.000 ljudi, Mariju
Bistricu oko pola milijuna hodočasnika, Sinj 150.000 i Trsat oko 300.000.
Spomenuo je i da su tri posjeta pape Ivana Pavla II. jako doprinijela
prepoznavanju Hrvatske kao mirne i pouzdane destinacije.
Sudionici simpozija iznijeli su i niz konkretnih prijedloga za razvoj vjerskog
turizma. Tako je istaknuto da sakralne objekte treba uvrstiti u regionalnu i
lokalnu turističku ponudu. Predloženo je da župnici svim hotelima pošalju
raspored misa, za što su osobito zanimanje dosad pokazivali Talijani. Jedan od
prijedloga bio je i da se u novim hotelima koji će se graditi osigura i
molitveni prostor.
Na početku su sudionike simpozija pozdravili predsjednik Svjetske konferencije
religija za mir u Republici Hrvatskoj biskup Marko Culej, ministar kulture Božo
Biškupić, predstavnici vjerskih zajednica i sponzora simpozija, a povjerenik za
pastoral turizma Krčke biskupije Nikola Radić prenio je pozdrave predsjednika
Odbora za turizam HBK biskupa Ivana Milovana.
Simpozij organizira Svjetska konferencija religija za mir u Republici Hrvatskoj,
a sponzori su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo
vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatska turistička zajednica,
Turistička zajednica grada Zagreba i Gradsko poglavarstvo. |
