|
Crkveni su
predstavnici ministru Branku Vukeliću iznijeli
svoje primjedbe na posljednji prijedlog Zakona te
predočili svoje argumente zašto bi nedjelja
trebala biti neradni
dan
Zagreb,
13. veljače 2006. (IKA) - U Ministarstvu gospodarstva nastavljeni su
razgovori o novom prijedlogu Zakona o trgovini. S
predstavnicima Vlade susreli su se 13. veljače
predstavnici Katoličke crkve - ravnatelj
Hrvatskoga Caritasa vlč. Ivan Milovčić,
predstojnik Centra za promicanje socijalnog nauka
Crkve HBK Gordan Črpić i ispred Franjevačkoga
instituta za kulturu mira s. Dijana Mihalj. Kako
je nakon susreta, za Hrvatski katolički radio
izjavio vlč. Milovčić, crkveni su predstavnici
ministru Branku Vukeliću iznijeli svoje primjedbe
na posljednji prijedlog Zakona te mu predočili
svoje argumente zašto bi nedjelja trebala biti
neradni dan.
Podsjećajući kako je crkveno
poslanje zalagati se za dostojanstvo čovjeka i
opće dobro, u izjavi koja je predana ministru
Vukeliću ističe kako Crkva od toga svog poslanja
neće i ne može odustati. Na Crkvu ne spada davanje
konkretnih zakonskih rješenja no postoje
mnogobrojna socijalna pitanja koja bi u našoj
javnosti trebala biti diskutirana i ukoliko nisu i
kada nisu politički atraktivna. U tom svjetlu
valja gledati inicijativu Crkve za promicanje
slobode i kulture slobodne nedjelje, ističe se u
izjavi koja zatim donosi argumente koji govore u
prilog te inicijative.
Kao prvi, navodi se
zaštita i promocija dostojanstva čovjeka, radnica
i radnika u trgovini. Slijedi promocija obitelji
jer, kako se ističe, većina zaposlenih u trgovini
su žene. Često su to majke ili buduće majke što u
demografskoj situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska
nije nevažno. Postoje nepobitni uvidi da radnice i
radnici u trgovini rade prekomjerno, bez dostatnog
odmora, poneki i mjesecima bez slobodnog dana.
Ukoliko se nastavi takvo iscrpljivanje radnica i
radnika mnogi će se razboljeti, prouzročiti niz
socijalnih problema i konačno pasti na teret
poreznih obveznika, ističe se u izjavi.
Sljedeći argument je
kulturalno-civilizacijski. Sloboda nedjelje
civilizacijska je stečevina. Omogućuje razvoj
kulture, komuniciranja među ljudima, bavljenja
sportom brige o okolišu. Razvoj banalne kulture
shopinga, potrošačkog mentaliteta, posebno u
situaciji prezaduženosti građana kakva je u
Hrvatskoj, nema racionalnog rezona. A nema rezona
i napuštanje kulture nedjelje kao jednog od
identitetskih obilježja našeg društva važnog za
stabilizaciju i ukupno obnavljanje društva. U
izjavi se podsjeća i na pravni aspekt inicijative
tj. Ustav Republike Hrvatske koji garantira pravo
zaposlenima na tjedni odmor, a Zakon o radu
određuje da je taj dan nedjelja.
Tu su i
gospodarski razlozi. Kao argument za rad trgovina
nedjeljom često se navodi turizam i turistička
sezona, no to su upravo ključni gospodarski
argumenti da trgovine nedjeljom, pa čak i subotom
popodne budu zatvorene, a da se turistička
potrošnja usmjeri prema ugostiteljskim objektima.
Kao posljednji argument ističe se raspoloženje
građanstva te podsjeća da je 2003. godine tijekom
sakupljanja potpisa za slobodu nedjelje
prikupljeno 300 tisuća potpisa građana Republike
Hrvatske koji su tražili da se nedjeljom ne radi u
trgovinama. Sva ozbiljna istraživanja javnog
mnijenja pokazuju da između 65 i 80% građana
podupire slobodnu nedjelju. Same radnice i radnici
u trgovini, u razgovorima u kojima im je
garantirana anonimnost, mole da im se omogući
sloboda nedjelje, stoji u zajedničkoj izjavi
Hrvatskoga Caritasa, Centra za promicanje
socijalnog nauka Crkve HBK i Franjevačkoga
instituta za kulturu mira, koja je danas uručena
ministru Vukeliću.
Prema najnovijem
prijedlogu, rad trgovina nedjeljom bio bi dopušten
u lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu i prosincu, i to
od 8 do 13 sati, a od ponedjeljka do subote od 6
do 21 sat. Iznimno bi, u ostalim mjesecima, mogle
raditi specijalizirane prodavaonice, kiosci,
benzinske crpke, te prodavaonice na graničnim
prijelazima, lukama i slično. |
