|
Vatikan, 26. studenoga 2007. (Radio Vatikan) -
Neopisive patnje prouzročene ratovima, krvava pojava terorizma na svjetskoj
pozornici te uporno povećavanje sramotne nejednakosti između siromašnih i
bogatih država ne smiju navesti na očajavajući i onesposobljavajući osjećaj
nemoćnosti, jer naše doba nudi jedinstvene i veoma obećavajuće mogućnosti za
cjeloviti i solidaran razvoj čovječanstva – istaknuo je kardinal Renato
Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća 'Justita et pax',
zaključujući II. svjetski kongres crkvenih tijela zauzetih za pravdu i mir,
koji se u prigodi 40. obljetnice enciklike 'Razvoj naroda' prošlih dana
održavao u Rimu.
Prema kardinalovu mišljenju ne treba ozloglašavati globalizaciju: ona može
biti velika prilika za globalnu solidarnost i socijalnu pravdu u vidiku
općega dobra jedinstvene obitelji narodâ. Napredak znanosti i tehnike može
puno pridonijeti, a medicinska otkrića kadra su uspješno se nositi s mjesnim
bolestima i epidemijama. Osim toga, prevladava svijest da je razvoj moralni
problem – rekao je kardinal Martino. Podsjetivši na veliku poduku svoga
velikoga prethodnika vijetnamskoga kardinala Van Thuana, kardinal je
govoreći o skorom objavljivanju druge Papine enciklike istaknuo kršćansku
nadu kao snagu koju Bog daje da se ostvari njegov milosni nacrt o čovjeku i
povijesti, čiji je cjeloviti i solidaran razvoj čovječanstva sastavni dio.
Posljednji dan Kongresa, koji je bio posvećen pastoralnome zauzimanju Crkve
za razvoj čovječanstva, Maria Celestina Donadio, profesorica filozofije na
katoličkome sveučilištu u Buenos Airesu, rekla je da se „znati, djelovati i
imati“ moraju usmjeriti na razvoj humanosti ako se želi ostvariti cjeloviti
razvoj kakav priželjkuje i predlaže enciklika 'Razvoj naroda', to jest
ostvariti humanost na osnovi prevrednovanja morala, naravnoga zakona i
istinskoga općeg dobra.
Prema mišljenju Mati Mulumbe, kongoanskoga gospodarskog stručnjaka,
četrdeset godina nakon enciklike višestranom suradnjom su na području
zdravstva, poljodjelstva, školstva i gospodarskoga razvoja učinjeni
opipljivi napreci na putu solidarnosti, ali istinski solidarni razvoj sa
smanjenjem siromaštva i sramotnih razlika između pojedinaca i naroda kakav
zahtijeva enciklika još je samo željeni cilj. U tome je kontekstu podsjetio
na stanje na afričkome kontinentu, tragičnome polju međunarodnih okršaja,
gdje bijeda i pohlepa za prirodnim zalihama povećavaju nesigurnost i sukobe.
Građanski je rat samo u Kongu prouzročio pet milijuna žrtava, 13 milijuna
preseljenih i tri i pol milijuna izbjeglica. 40 milijuna djece u
subsaharskoj Africi ne pohađa školu, 250 tisuća trudnica godišnje premine
zbog komplikacija u trudnoći, milijun ljudi od malarije, a više od dva
milijuna osoba premine od side – kazao je Mulumba.
|
