|
U nakladi splitske
izdavačke kuće Verbum objavljen drugi dio
srednjovjekovne sage za koju je norveška
književnica Sigrid Undset dobila Nobelovu nagradu
za književnost
Split,
23. svibnja 2005. (IKA) - Iz tiska izišao drugi dio trilogije
"Kristina, Lavransova kći" - "Žena",
srednjovjekovne sage za koju je norveška
književnica Sigrid Undset dobila Nobelovu nagradu
za književnost. Oslikavši vrsnim književnim
umijećem svu psihološku dubinu svojih likova i
zorno predočivši okolnosti onodobnog života,
autorica je istodobno stvorila djelo jakih
osjećaja, dubokih misli i neprolazne vrijednosti,
uvijek aktualno. Drugi dio trilogije "Žena"
nastavlja priču o strastvenoj i svojeglavoj
Kristini u srednjovjekovnoj Norveškoj. Kristina je
sada udana za Erlenda Nikulaussona, muškarca čija
čvrsta odlučnost da postane utjecajna društvena i
politička osoba prisiljava Kristinu da preuzme
upravljanje Erlendovim imanjem, Husabyem, dok
podiže njihovih sedam sinova. Knjiga na 392
stranica tvrdog je uveza, redovna cijena je 120
kn, a za članove kluba Verbum 96 kn.
Sigrid
Undset rođena je 20. svibnja 1882. u Kaluddborgu,
mjestu u Danskoj gdje je tada boravio njezin otac,
poznati norveški arheolog. Od 1897. do 1909.
radila je kao činovnica u Oslu i već tada
započinje s pisanjem. Njezini prvi romani i
pripovijetke (Gospođa Martha Oulie, Sretna dob,
Jenny, Proljeće...) za temu uglavnom imaju položaj
žene u društvu. Godine 1919. u potpunosti se
posvetila pisanju, te 1920. objavljuje Vijenac,
prvi dio trilogije "Kristina-Lavransova kći", a
iduće dvije godine i druga dva dijela trilogije:
Žena i Križ.
Tih godina Sigrid Undset
doživljava iskreno približavanje katolištvu te
1925. službeno stupa u Katoličku crkvu. Godine
1928. prima Nobelovu nagradu za književnost i u
godinama koje slijede nastavlja se intenzivno
baviti spisateljskim radom, najprije u Americi u
doba II. svjetskog rata, a potom opet u Norveškoj.
U prigodi 65. rođendana prima orden Križ svetog
Olava iz ruku norveškoga kralja Haakona.
Posljednjih godina svoga života posvetila se
proučavanju spisa i života svetaca. Umrla je 10.
lipnja 1949. u Lillehammeru, ostavivši za sobom
književni opus koji obuhvaća preko 30 djela, od
kojih su mnoga prevedena na značajnije svjetske
jezike.
Više informacija o nakladi o
nakladi Verbum, knjižarama Verbum u Zadru, Rijeci,
Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Dubrovniku, Varaždinu,
Slavonskom Brodu i Osijeku, klubu Verbum, top
ljestvici najprodavanijih naslova u knjižarama
Verbum, kao i internet knjižara s velikim brojem
naslova dostupno je na stranicama
www.verbum.hr. |
