|
"Kršćanski socijalni nauk" kardinala
Josepha Hoeffnera i "Socijalni govor Crkve u
Hrvatskoj" dr. Stjepana Balobana predstavljene u
Tribini grada Zagreba
Zagreb, 10. svibnja 2005.
(IKA) - Knjige "Kršćanski socijalni nauk"
kardinala Josepha Hoeffnera i "Socijalni govor
Crkve u Hrvatskoj" dr. Stjepana Balobana
predstavljene su 10. svibnja u Tribini grada
Zagreba. Riječ je o knjigama koje su u izdanju
Kršćanske sadašnjosti i Centra za promicanje
socijalnoga nauka Crkve tiskane 2004. godine, a
odnose se na kršćanski socijalni nauk, odnosno
tematiziranje aktualnih problema u Hrvatskoj,
koji su bitno povezani s tim naukom.
Nazočne je najprije pozdravio moderator večeri
Stjepan Brebrić u ime Kršćanske sadašnjosti,
zahvalivši se svima onima koji su svjesni
potrebe i važnosti kršćanskoga socijalnoga
nauka, ne samo u povijesno razvojnom smislu,
nego s obzirom na konkretnu crkvenost i
društvenost. U ime Centra za promicanje
socijalnoga nauka Crkve govorio je njegov
pročelnik mr. Gordan Črpić, osvrnuvši se posebno
na riječi pape Ivana Pavla II. koji je rekao da
je socijalni nauk Crkve instrument
evangelizacije u suvremenom svijetu, a upravo
nam on omogućuje izricanje u kategorijama
razumljivim današnjemu čovjeku.
O knjizi
kardinala Josepha Hoeffnera "Kršćanski socijalni
nauk" govorio je pročelnik Katedre moralne
teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu
Sveučilišta u Splitu dr. Špiro Marasović,
rekavši kako kršćanski socijalni nauk uvažava
objektivne okolnosti, a istodobno naglašava
subjektivnu odgovornost za te okolnosti, zbog
čega on i jest normativna znanost u društvu.
Govoreći o knjizi, istaknuo je kako je riječ o
najuspjelijem priručniku socijalnoga nauka, kako
po svojem sadržaju kojega obrađuje tako i po
strukturi. Knjiga najprije obrađuje 3 pojma
važna za pravu ljudsku društvenost, a riječ je o
solidarnosti, supsidijarnosti i općem dobru.
Nadalje, Hoeffner posebna tematska poglavlja
posvećuje temama kao što su pravo i pravednost,
brak i obitelj, rad i zanimanje, gospodarstvo,
kao i država te zajedništvo naroda. Knjiga zato
nije kompendij svih mogućih pitanja, nego
razmišljanje što Crkva svojim socijalnim naukom
želi poručiti, te nije namijenjena samo
studentima teologije, nego i svima onima koji
žele razumjeti socijalni nauk Crkve, a osobito
onima koji zastupaju kršćanske vrednote,
zaključio je dr. Marasović.
O knjizi dr. Balobana "Socijalni govor
Crkve u Hrvatskoj" govorio je profesor moralne
teologije na Teologiji u Đakovu dr. Vladimir
Dugalić, rekavši kako ona sadrži 11 predavanja
dr. Balobana podijeljenih u dva dijela. Prvi dio
je teorijski i obrađuje socijalnu problematiku,
osobito onu Crkve u Hrvata od 1931. do 1941.
godine, te sadrži značajne podatke o socijalnoj
zauzetosti kardinala Alojzija Stepinca,
djelovanju svećenika Vinka Anderlića te
spisateljskoj aktivnosti Društva sv. Jeronima i
pojedinih autora, socijalnoj dimenziji života i
djelovanju Marije Propetog Petković,
utemeljiteljice Družbe Kćeri Milosrđa, kao i
solidarnosti u svjetlu socijalnoga nauka Crkve.
Drugi dio knjige odnosi se na praksu i
aktualizira posebna socijalna pitanja u
Hrvatskoj kao što su pitanje katehizacije,
dostojanstvo čovjeka u hrvatskom zdravstvu,
smisao odricanja u potrošačkom društvu,
gospodarstvo, etičnost u poslovanju te etika u
politici i odgoj za politiku. Na taj način
knjiga želi aktualizirati poštivanje
dostojanstva ljudske osobe, obrađuje pitanja
koja su trajni izazov društva u Hrvatskoj i
pokazuje kontinuitet socijalnoga govora Crkve u
Hrvatskoj, rekao je Dugalić.
Nazočnima
se na kraju obratio i glavni inicijator za
izdavanje Hoeffnerove knjige, te autor knjige
"Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj" pročelnik
Katedre socijalnog nauka Crkve na zagrebačkom
KBF-u dr. Stjepan Baloban. Zahvalio je svima
koji su na bilo koji način pridonijeli izdavanju
te dvije knjige, posebno se zahvalivši prof.
Lotharu Roosu, koji ga je potaknuo na izdavanje
knjige kardinala Hoeffnera, što je također znak
brojnih aktivnosti Centra za promicanje
socijalnoga nauka Crkve, osobito na njemačkom
govornom području. Govoreći, pak, o svojoj
knjizi, rekao je kako je ona pokušaj teološkoga
promišljanja crkvene situacije u Hrvatskoj,
budući da "socijalni govor u Hrvatskoj nema
alternativu". |
