|
U Nadbiskupskom
sjemeništu "Zmajević" u Zadru predstavljena knjiga
dr. Mile Mamića
Zadar,
14. prosinca 2004. (IKA) - Knjiga "Hrvatsko kršćansko nazivlje",
autora dr. Mile Mamića, predstavljena je u utorak
14. prosinca u Nadbiskupskom sjemeništu "Zmajević"
u Zadru. Uz autora, o knjizi su govorili dr.
Vjekoslav Ćosić i dr. fra Stipe Nimac, urednik
biblioteke "Ravnokotarski cvit" koja je knjigu
objavila. Knjiga sadrži niz znanstvenopopularnih
članaka i rasprava o nazivima u vezi s crkvenom
godinom i blagdanima i ostalo nazivlje, koje je
dr. Mamić objavljivao na Hrvatskom radiju u
emisiji "Govorimo hrvatski", u znanstvenim
časopisima i novinama.
U knjizi se nalazi
niz etimologijskih mini-studija, čiji izvori sežu
do grčkog, hebrejskog, latinskog i praslavenskog,
semantičkih raščlambi, pučkih etimologija i
sudbina riječi povezanih političkom sudbinom
hrvatskog naroda. Sve to obogaćuje i vrst
"kateheze kroz nazivoslovlje", pouke iz katoličkog
bontona i kršćanske kulture, rekao je dr. Ćosić.
"Knjiga se pojavljuje u vrijeme kad je briga za
hrvatski jezik pala na zabrinjavajuće nisku
razinu, kad je zanimanje za najvitalnije područje
jezičnog stvaranja - nazivoslovlje, još uvijek u
začecima", rekao je dr. Ćosić.
Mamić
tumači povijest spasenja u ritmu liturgijske
godine. U svijet se možemo integrirati oznakama
vjere, nacionalnog i znanosti, kojima fra S. Nimac
opisuje i Mamićev rad i osobnost, smatrajući ga
"priznatim hrvatskim jezikoslovcem, pedagogom i
zauzetim vjernikom laikom". U svojim
istraživanjima ne zadovoljava se samo suvremenim
stanjem. On zadire dublje, u hrvatsku prošlost i
tradiciju i u njoj traži uporište za mnoge
suvremene pojedinosti koje bi samo sa suvremenog
gledišta bile nepravilne, rekao je fra S. Nimac.
Autora zanima hrvatska riječ u svim
hrvatskim narječjima i među Hrvatima izvan
domovine, stoga knjigu smatra "ugodnim štivom i u
hrvatskim katoličkim misijama". Dr. Mamić opisao
je kako je knjiga nastajala. U trenucima vjerske i
nacionalne slobode mnogi su od njega tražili
pojašnjenja riječi iz vjerskog područja, jer je u
uporabi "crkvenog jezika" u javnosti bilo puno
nepravilnosti. "Nastojao sam da tekst ne bude puko
produbljivanje o spoznaji riječi, nego i o njenom
smislu i sadržaju", rekao je dr. Mamić, ističući
ponos što su u hrvatskom jeziku mnogi terminološki
problemi originalno riješeni, duh bolje odgovara
nego u mnogim jezicima europskih naroda. Autor je
zahvalio svima koji su ga poticali na pisanje
jezičnih priloga iz kršćanskog nazivlja, a na puno
mjesta jezični savjet i razmišljanje s jezičnog
gledišta nadopunjuje i obogaćuje i autorova
duhovna misao. |
