|
Knjiga Glasa Koncila
priređena u povodu 70. obljetnice objavljivanja
ankete među tadašnjim zauzetim katoličkim
djelatnicima i književnicima o aktualnom stanju
hrvatske katoličke književnosti u prvoj polovici
XX. stoljeća
Zagreb,
20. veljače 2006. (IKA) - "Na Goru Gospodnju. Hrvatski katolički
intelektualci i suvremena književnost 1935."
naslov je novoizašle knjige u izdanju Glasa
Koncila priređene u povodu 70. obljetnice
objavljivanja ankete među tadašnjim zauzetim
katoličkim djelatnicima i književnicima o
aktualnom stanju hrvatske katoličke književnosti u
prvoj polovici XX. stoljeća. Anketu je proveo
ugledni hrvatski katolički intelektualac i pisac
Petar Grgec u Katoličkom listu, a iste je 1935.
godine objavljena i kao samostalna knjižica Na
Goru Gospodnju otisnuta u Nadbiskupskoj tiskari u
Zagrebu.
Nakon Grgecovog uvodnoga teksta
objavljeni su prinosi pjesnika Jeronima Kornera
Književnikovanje i život po vjeri, književnika
Nedjeljka Subotića Komu da pišemo?, pjesnika Mate
Meštrovića O našoj javnosti i našim književnicima,
fra Gašpara Bujasa Put zanosa i čišćenja, dr. Ive
Kečkeša Primjer iz tuđe zemlje, pjesnika Mate
Paljuga Svećenik i beletristika, Gaše Šrama
Organizacija katoličke književnosti, pjesnika
Hrvoja Bora Hram naše književnosti, dr. Andrije
Živkovića Kršćanski nazor o svijetu i
književnosti, književnika Ljubomira Marakovića
Utquid perditio haec te na kraju zaključno slovo
Petra Grgeca. U knjigu je uvršten i prilog Side
Košutić koji je objavljen samo u knjižici Na Goru
Gospodnju što otkriva različitosti koje su očito
postojale u gledištima književnika koji su u
anketi sudjelovali.
Kako u predgovoru
knjige ističe Božidar Petrač, urednik
novopokrenute biblioteke Glasa Koncila "Hrvatska
katolička baština XX. stoljeća" Petar Grgec je
spomenutom anketom i knjigom "pogodio" pravi
trenutak te "pokazao što znači individualistička
rascjepkanost, atomizacija napora što ih pojedinci
ulažu bez neke određene koordinacije i suradnje te
što bi mogla značiti sinergija svih raspoloživih
snaga ako bi se okupila oko razložno obrazložena i
neupitna projekta koji teži k općem dobru cijele
zajednice". Aktualizirajući u predgovoru slična
pitanja koja vrijede i za naše vrijeme a možda su
čak u određenom smislu u pogledu svoje aktualnosti
još zaoštrenija i zahtijevaju hitne odgovore,
urednik Petrač upozorava "da pedeset godina
hrvatske književnosti i duhovnosti kršćanskoga,
katoličkog nadahnuća leži prepušteno zaboravu u
raznim novinama, časopisima i publikacijama te da
mnogi naši zaslužnici do dana današnjega nemaju
svoju natuknicu, a kamoli kakav uži ili širi izbor
svojih pjesama, pripovijesti, eseja ili rasprava".
"Hrvatska katolička baština 20. stoljeća"
nova je biblioteka koju pokreće Glas Koncila u
cilju otimanja od zaborava niza autora i njihovih
djela radi utvrđivanja hrvatskoga katoličkoga
identiteta, vrjednovanja hrvatske katoličke
baštine i približavanja tradicijskih vrijednosti
suvremenim ljudima i mladim naraštajima. Glas
Koncila objavljivanjem te knjige otvara prostor za
novu anketu među današnjim angažiranim katoličkim
laicima i piscima. Nakana je da se u novim
prilikama i novim okolnostima dobiju vrijedni
odgovori uz pomoć kojih bi se namjesto
individualističke rascjepkanosti različitih
pojedinačnih napora mogao sabrati širi krug
suradnika voljnih da sa svojim sposobnostima,
spremom i kompetencijama iznjedre znatno šire i
dugoročnije projekte kojih nema na vidiku i koji
su nam prijeko potrebni.
Tvrdo ukoričena
knjiga džepnoga formata sa 152 stranice, može se
nabaviti u knjižari Glasa Koncila na Kaptolu.
|
