|
Vatikan, 13. studenoga 2006. (Radio Vatikan) -
Crkva se treba založiti kako bi pokazala istinsku veličinu vjere, jer
kršćanstvo, koje je ljubav, radost i mir, često izgleda kao jednostavni
moralizam, odnosno turoban popis zabranâ – istaknuo je, između ostaloga,
papa Benedikt XVI. u govoru švicarskim biskupima, na koncu njihova pohoda
„ad Limina“.
Upozorivši na važnost osobnoga odnosa s Bogom, Sveti je Otac, u govoru koji
nije unaprijed pripremio, podsjetio kako je sveti Augustin više puta pokazao
dvije strane kršćanskoga poimanja Boga: Bog je Riječ i Bog je Ljubav – sve
do toga da se učinio toliko malenim te poprimio ljudsko tijelo i na koncu se
kao kruh stavio u naše ruke. Zbog toga je naša vjera nešto što ima veze s
razumom, može biti prenošena putem razuma i ne treba se skrivati pred njim,
pa niti pred ovim našega doba. Taj razum ima srce, tako da se može odreći
vlastite beskrajnosti i postati tijelo. Bog nije filozofska pretpostavka …
mi Ga poznajemo i On poznaje nas. I možemo Ga sve bolje poznavati, ako
ostanemo u razgovoru s Njime – kazao je Sveti Otac i pritom istaknuo kako je
stoga za pastoral vrlo važno poučiti, kao i osobno sve više učiti moliti.
Pred svima onima koji meditaciju traže drugdje, jer u kršćanstvu ne
pronalaze duhovnu dimenziju, Papa je potaknuo biskupe da im pokažu kako ta
dimenzija, ne samo da postoji, nego je ona vrelo svega. U tom se vidiku vidi
značenje liturgije kao škole molitve. Molitva može biti jednostavna i
ponizna, ali i slavlje vjere. Samo ako je Bog tu i ako nas dotakne, može
biti pravo slavlje. A znamo kako ta slavlja vjere širom otvaraju srca ljudi
i pobuđuju dojmove koji pomažu u budućnosti – kazao je Sveti Otac.
Veliki dio govora Papa je posvetio važnoj temi morala, te napomenuo kako se
čini kao da se u naše doba moral podijelio na dva dijela. Suvremeno društvo
nije jednostavno bez morala, nego je, takoreći, otkrilo i zahtijeva jedan
drugi dio morala, koji u navještaju Crkve posljednjih desetljeća, a i više,
možda nije bio dovoljno istaknut – napomenuo je Papa te spomenuo neke važne
teme kao što su mir, nenasilje, pravednost za sve, skrb o siromašnima i
poštovanje prema stvorenome. To su velike moralne teme koje privlače mlade i
koje, uostalom, pripadaju i crkvenoj tradiciji.
Taj drugi dio morala tiče se zalaganja za
život, od začeća sve do smrti. Pobačaji i eutanazija često se opravdavaju
prividno velikim ciljevima koji tako mogu biti korisni budućim naraštajima –
primijetio je nadalje Sveti Otac te sa žalošću ustvrdio kako se tako čak
čini moralno uzeti u vlastite ruke ljudski život i manipulirati njime.
Sveti je Otac na koncu svratio pozornost i na
moral braka i obitelji, te spomenuo slučajeve nekih zemalja u kojima je u
zakonodavstvo unijeta promjena, te se brak sada više ne opisuje kao veza
između muškarca i žene, nego kao veza među osobama. Prema takvome poimanju,
svaki oblik veze čini se potpuno normalnim, a sve je to prikazano kao vrsta
morala nediskriminacije i kao nužna ljudska sloboda. Na taj je način
nerazrješivost braka postala gotovo utopija – upozorio je Papa.
Kršćanski se navještaj sukobljava s oprečnom
sviješću društva, odnosno s jednom vrstom antimorala koji se oslanja na
poimanje slobode viđene kao pravo na samostalni izbor bez određenih
smjernica. To je antimoral koji se prikazuje kao nediskriminacija, te stoga
kao prihvaćanje svake vrste mogućnosti, postavljajući se tako samostalno kao
etički ispravan – kazao je Sveti Otac te pozvao sve vjernike da se zauzmu
kako bi se ponovno povezala ta dva dijela moralnosti i učinilo jasnim da oni
trebaju biti međusobno nerazdvojno povezani.
Samo ako se ljudski život poštuje od začeća do
smrti, moguća je i vjerodostojna etika mira. Samo se tada nenasilje može
izraziti u svim smjerovima; samo tada uistinu prihvaćamo stvoreno; i samo se
tada može postići istinska pravednost. Stoga je pred kršćanima velika
zadaća: s jedne strane učiniti da kršćanstvo ne izgleda kao jednostavni
moralizam, nego kao dar u kojemu nam je darovana ljubav koja nas podupire i
daje nam potrebnu snagu kako bismo znali izgubiti vlastiti život. S druge
pak strane, u kontekstu te darovane ljubavi, napredovati prema
konkretizaciji, za koju je temelj uvijek u Zapovijedima koje, s Kristom i
Crkvom, u ovo naše doba trebamo tumačiti na napredan i nov način – kazao je
Sveti Otac.
|
