|
Berlin,
New York, Varšava, 9. ožujka 2004. (IKA) - Film glumca i redatelja
Mela Gibsona "Muka Kristova", koji se od Čiste
srijede prikazuje diljem SAD-a i u mnogim
europskim zemljama, izazvao je veliku pozornost i
prije nego što je bio do kraja snimljen, te je
jedan od najiščekivanijih filmova svih vremena. U
samo prvih tjedan dana prikazivanja u američkim
kino-dvoranama film je zaradio gotovo 120 milijuna
dolara, svrstavši se uz najveće filmske hitove
svih vremena. Mnogi su - posebno liberalni listovi
- film ocijenili "radikalno katoličkim", drugi su
mu zamjerili pretjeranu realnost i brutalnost u
prikazu Isusove muke i razapinjanja, a iz
židovskih krugova dolazile su optužbe za
antisemitizam. I crkveni su krugovi različito
reagirali na film o Kristovoj muci i posljednjih
12 sati njegova zemaljskoga života.
Kardinal
Dario Castrillon iz Kongregacije za kler vrlo je
pozitivno govorio o filmu, preporučujući svim
svećenicima da ga pogledaju. Kardinal Walter
Kasper objavio je izjavu, nakon komentara filma iz
židovskih krugova, ističući da Sveta Stolica ne
daje preporuku za film nego prepušta stručnjacima
da ocijene njegovu filmsku i umjetničku kvalitetu,
a svaki pojedinac će izreći svoj sud o filmu nakon
što ga vidi. Sličan je stav izrazila i Biskupska
konferencija SAD-a, prepuštajući svakome pojedinom
biskupu, župniku i vjeroučitelju da o filmu dade
svoje mišljenje i eventualno ga preporuči
vjernicima. Predsjednik Papinskoga vijeća za
sredstva društvene komunikacije nadbiskup John
Foley u više se navrata vrlo pozitivno osvrnuo na
film. Govoreći na kongresu udruge "Crkva u
nevolji" u Augsburgu, nadbiskup je odbacio kritike
o brutalnosti filma "Muka Kristova". Ako se govori
o "pretjeranom nasilju" u filmu, tada se može reći
da je Isus i doživio "pretjerano nasilje", rekao
je nadbiskup Foley, istaknuvši kako, prema njegovu
sudu, u filmu nema antisemitizma, a "krivnju" za
Isusovu smrt snosi cijelo čovječanstvo. "Nakon što
sam vidio film, osjetio sam osobnu odgovornost za
Kristove patnje", rekao je nadbiskup u Augsburgu.
"Kao i ostali filmovi koji govore o
Kristovu životu, "Muka" ne prenosi jednostavno
evanđeoski tekst na ekran. Ona zapravo spaja
izvještaje o Kristovoj muci iz četiriju Evanđelja
s kršćanskom tradicijom i maštom i vjerom tvoraca
filma. Rezultat je duboko osobno djelo pobožne
umjetnosti, mogli bismo reći - živi Križni put",
istaknula je Komisija za film i televiziju
Biskupske konferencije SAD-a, koja daje ocijene i
preporuke za svu filmsku i video produkciju koja
se prikazuje u SAD-u. Komisija upozorava kako je
Gibson, posvetivši pozornost isključivo na
Kristovu muku i smrt, možda "prigušio Kristov
nauk" i učinio ga teškim i neshvatljivim
gledateljima kojima je nepoznat Novi zavjet i
povijest Palestine Kristova vremena. "Film koristi
izvorni, neuljepšani realizam kako bi ispričao
Kristovu muku, zamijenivši umjereniji prikaz muke
s vjeronaučne nastave, što može biti preintenzivni
prikaz za djecu. Unatoč tome, film je umjetničko
dostignuće na području svoje filmske strukture,
napetosti ozračja, lirskoga izričaja, produkcije i
emotivnog izričaja. Film nije ništa izgubio zbog
korištenja jezika toga doba - aramejskog i
latinskog, a kad glumci izgovaraju riječi na tim
jezicima govore jednako, ako ne i više, nego
(engleski) titlovi", ocjenjuje Komisija, ističući
kako film nije antisemitski, a sam redatelj na
početku filma pokazuje kako je cijelo čovječanstvo
suodgovorno za Kristovu smrt te navodi riječi
proroka Izaije - "za grijehe naroda njegova nasmrt
ga izbiše". Zbog nasilnih scena, posebno u prikazu
razapinjanja, te Judina samoubojstva, Komisija je
preporučila da film gledaju gledatelji stariji od
18 godina, te zaključila: "Za one koji će film
gledati bez vjerske perspektive, možda će "Muka
Kristova" biti zbunjujuća. Kršćane će taj film
vjerojatno ne samo potaknuti na razmišljanje o
muci, nego vjerojatno i dublje razumijevanje drame
spasenja i veličine Božje ljubavi i opraštanja. Ne
radi se o tome što su ljudi učinili Bogu, nego što
je Bog podnio za čovjeka".
Upravo zbog
nasilnih scena, film "Muka Kristova" kritizirala
je Njemačka biskupska konferencija. Kardinal Karl
Lehmann smatra da drastično realistično
prikazivanje muke i smrti, skraćuje cjelovitu
spasenjsku poruku što može zbuniti one koji su
slabo upoznati s Evanđeljem. Sličnu su ocjenu dali
i evangelički biskupi u Njemačkoj, dok su
evangeličke i protestantske Crkve u SAD-u film
prihvatile vrlo pozitivno te ga preporučile za
gledanje, kako piše "Christianity Today", svojim
vjernicima.
Nadbiskup New Yorka kardinal Edward
Egan također je pozvao vjernike u svojoj
nadbiskupiji da pogledaju film "Muka Kristova".
Kardinal je film posebno preporučio pripravnicima
za kršćanstvo koji će sakramente kršćanske
inicijacije primiti u uskrsnoj noći, objavila je
američka katolička agencija CNS.
Poljski
katolički tjednik "Gošć Niedzielny" objavio je
prigodnu knjižicu i CD o filmu "Muka Kristova". Ta
je knjižica dijeljena zajedno s tjednikom koji ima
nakladu od 25 tisuća primjeraka, a distributer
filma tiskao je plakate koji su podijeljeni svim
poljskim župama. Također je načinjen i prigodni
katehetski materijal za rad s učenicima viših
razreda osnovnih škola, učenicima srednjih škola i
studentima na temelju viđenog filma.
O filmu
se izuzetno pozitivno izrazio i Petar Malone,
predsjednik SIGNISA - Katoličke udruge za film,
radio i televiziju, koja je podupirana i priznata
od Svete Stolice. Malone je odbacio navode o
antisemitizmu Gibsonova filma, navodeći kako su se
i brojni židovski mislioci, među kojima i Michael
Medvedev, pozitivno izrazili o filmu. Predsjednik
SIGNIS-a smatra kako će vjerojatno neki teolozi
kojima nije blizak filmski izričaj i tehnika
kritizirati film i prosuđivati ga kao da se radi o
"pravome" Evanđelju, upozoravajući da je nešto
krivo shvaćeno ili ispušteno. "Treba ponoviti kako
se radi o filmu koji prikazuje jedno viđenje
Evanđelja bez pretenzija da bude Evanđelje samo",
napisao je Malone, dodajući kako film nudi
vjerodostojnoga i prirodnog Isusa čije su tjelesne
i duhovne patnje stvarne. "Za one koji vjeruju,
film predstavlja izazov, jer je teže vidjeti bol i
patnju nego čitati o njoj, ali i zadovoljstvo
viđenja poznatih evanđeoskih tekstova na drukčiji
način", zaključio je Malone. |
