Jedan od ključnih velikana
povijesti Zapada svakako je sv. Benedikt, osnivač
benediktinskoga reda, čiji je utjecaj na zapadnu kulturu
gotovo nemjerljiv i prepoznatljiv u svim sferama života – od
sveučilišta, razvoja gradova i tehničkih postignuća,
arhitekture, pismenosti itd.
U ovom povijesnom romanu poznati spisatelj Louis de Wohl,
koji je hrvatskim čitateljima poznat po romanima Koplje,
Posljednji križar, Tiho svjetlo i Drvo života, za temu ima
upravo život i djelo Benedikta Nursijskoga (oko 480.–547.) i
burno razdoblje u kojemu je živio.
Vrsnim književnim umijećem i povijesnom preciznošću,
detaljno opisujući Rim u kaosu, barbarska osvajanja i svijet
koji se urušava, de Wohl čitatelju istodobno približava
život čovjeka koji će bitno utjecati na novu civilizaciju,
koja mnogo toga ima zahvaliti upravo njegovoj viziji i
djelovanju.
Kao i ostala de Wohlova djela, i ovo je više od same
književnosti, ono je veličanstvena i detaljno iznijansirana
freska jednoga života i početaka jedne kulture koja će
preporoditi Zapad.