|
Papina kateheza na općoj audijenciji
Vatikan, 28. lipnja 2006. (IKA) – Židovstvo i
kršćanstvo su usko povezani. To potvrđuje i Evanđelje, rekao je papa
Benedikt XVI danas tijekom opće audijencije, skrativši i danas svoj
nagovor, ali je preporučio vjernicima da ga pročitaju u vatikanskom dnevniku
L'Osservatore Romano, koji ga je objavio u cjelini. Djela apostolska donose
nam rješenje tog kompromisa, koji je predložio apostol Jakov i koji su
prihvatili svi apostoli. Od pogana, koji su povjerovali u Krista trebalo je
tražiti samo da ne jedu životinjsko meso koje su žrtvovali bogovima i od
bludništva, što se vjerojatno odnosilo na nedopuštene brakove, objasnio je
Papa i primijetio kako su pogani trebali prihvatiti samo neke važne propise
iz Mojsijeva zakonodavstva.
Na taj je način došlo do značajnih i
komplementarnih rezultata, koji još uvijek vrijede: s jedne strane, priznata
je neraskidiva veza koja kršćanstvo povezuje sa židovskom religijom, kao
svojim trajno živim i valjanim uzorkom; s druge strane, kršćanima poganskoga
porijekla dozvoljeno je sačuvati vlastiti sociološki identitet, koji bi
izgubili da su bili prisiljeni obdržavati takozvane Mojsijeve obredne
propise: oni se više nisu trebali držati obvezujućima za obraćene pogane. U
biti, bio je to početak prakse međusobnog poštovanja i uvažavanja, koja je,
bez obzira na kasnija sve veća nerazumijevanja, nastojala po svojoj prirodi
sačuvati ono što je bilo karakteristično za svaku od te dvije strane,
objasnio je Papa Ratzinger i primijetio kako nam najstariju vijest o smrti
apostola Jakova donosi židovski povjesničar Josip Flavije. U spisu nastalom
krajem 1. stoljeća, on nam govori da je okončanje Jakovljeva života određeno
nezakonitom odlukom velikog svećenika Anana, sina Ane spomenutog u
Evanđeljima, koji je iskoristio vrijeme između svrgavanja jednog rimskog
prokuratora i dolaska njegova nasljednika kako bi 62. godine zapovjedio
Jakovljevo kamenovanje.
Uz ime ovog Jakova, osim apokrifnog Jakovljeva
protoevanđelja, koje uzvisuje svetost i djevičanstvo Isusove Majke Marije,
posebno je vezana i poslanica koja nosi njegovo ime. U kanonu kršćanskog
Svetog pisma, ona zauzima prvo mjesto među takozvanim Katoličkim poslanicama
upravljenim ne samo jednoj, nego mnogim Crkvama. Riječ je o prilično važnom
spisu, koji osobito naglašava potrebu da se vlastita vjera ne svede samo na
verbalne i apstraktne izjave, nego je se valja izricati na konkretan način
dobrim djelima. Uz ostalo, on nas poziva na ustrajnost u kušnjama
prihvaćenim s radošću te na pouzdanu molitvu kako bismo od Boga dobili dar
mudrosti, zahvaljujući kojoj možemo shvatiti da istinske životne vrijednosti
nisu u prolaznom bogatstvu, nego ponajprije u dijeljenju svoga imanja sa
siromašnima i potrebitima.
Papa je na kraju pozvao mlade da iskoriste svoj ljetni odmor za korisna
društvena iskustva. Izrazio je nadu da će rodbina biti i kroz ljeto bliska
svojim bolesnim i iznemogli rođacima. Potom je blagoslovio baklju, koja je
krenula iz Rima prema Veroni. Tim pothvatom organizatori žele
senzibilizirati javnost za donaciju krvi.
|
