|
Povodom Svjetske molitvene osmine za
jedinstvo kršćana i 40. obljetnice završetka
Drugog vatikanskog sabora u Dubrovniku održan
međureligijski susret na kojem su sudjelovali
predstavnici Katoličke crkve, Srpske pravoslavne
crkve i Islamske zajednice u Dubrovniku
Dubrovnik, 21. siječnja 2006. (IKA) -
Povodom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana i 40. obljetnice
završetka Drugog vatikanskog sabora u Dubrovniku je u subotu 21. siječnja održan
međureligijski susret na kojem su sudjelovali predstavnici Katoličke crkve,
Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice u Dubrovniku, dok su se
predstavnici Židovske općine ispričali zbog nemogućnosti sudjelovanja. U novoj
dvorani samostana sv. Klare održana je tribina i predstavljanje knjige dr. Jurja
Kolarića "Ekumenska trilogija".
Na tribini o "Vjerskom suživotu ovdje i
danas" govorili su protojerej Slavko Zorica, imam Salkan efendija Herić i dr.
Juraj Kolarić, a moderator je bio delegat Dubrovačke biskupije za ekumenizam i
međureligijski dijalog dr. fra Jozo Sopta. Rekavši kako siječanjski
međureligijski susreti postaju pomalo tradicija, dr. Sopta je izrazio radost što
se predstavnici religija mogu susretati ne zbog problema i skandala nego u
dobronamjernosti, poštivanju i toleranciji.
U svom izlaganju protojerej Zorica se
osvrnuo na dekret o ekumenizmu Drugog vatikanskog sabora "Unitatis
redintegratio". Podsjetio je kako je smisao ekumenskog pokreta suradnja i moguće
ujedinjenje kršćanskih Crkava, te da to ujedinjenje treba biti u cjelovitoj
istini i ljubavi. U pravoslavlju ne postoji izričit stav prema ekumenskom
pokretu, kazao je Zorica, pa ga tako neki prihvaćaju dok mu se drugi protive.
Što je čovjek moralno svetiji, to je i veći ekumenist, zaključio je.
Imam Herić je istaknuo kako je čovječanstvo
različito da bi se svi mogli natjecati u činjenju dobra iz bogobojaznosti, a ne
činjenju zla. Deklaraciju "Nostra aetate" o odnosu Crkve prema nekršćanskim
religijama Drugog vatikanskog sabora ocijenio je velikim iskorakom katolika s
obzirom na njihov stav prema islamu. Govoreći o islamskom nauku o odnosu prema
drugim religijama ukazao je na potrebu oslobađanja od predrasuda, otvorenosti
prema drugima i nužnosti međusobnog dijaloga, što je imperativ našeg vremena.
Dr. Juraj Kolarić rekao je da se Molitvena
osmina za jedinstvo kršćana održava u Hrvatskoj od 1930. godine, a započela je u
protestantskom svijetu 1908., dok ju je papa Pijo X. prihvatio 1910. godine.
Katolicima je Zakonikom kanonskog prava iz 1983. godine naloženo ne samo obveza
razmišljanja nego i djelovanja u smjeru ekumenizma i interreligijskog dijaloga,
što je posljedica promjena koje je donio Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.).
Predstavljajući svoju knjigu "Ekumenska
trilogija: istočni kršćani, pravoslavni, protestanti" koja je prošle godina
objavljena u izdanju Prometej d.o.o iz Zagreba, dr. Kolarić je nazočne upoznao
sa sadržajima koje mogu pronaći u njoj. U prvom dijelu objašnjeni su temeljni
teološki pojmovi vezani za tu problematiku, drugi dio se bavi podrobno svakom od
razjedinjenih kršćanskih crkava, treći dio donosi pregled razvitka ekumenskih
pokreta, dok su u četvrtom dijelu obrađeni novi religijski pokreti. U dodatku
knjige nalaze se ugovori vjerskih zajednica sa Republikom Hrvatskom, pojmovnik i
popis izvora i literature.
Na završetku susreta dubrovački biskup
Želimir Puljić zahvalio se organizatorima, gostima i svima nazočnim, te izrazio
zadovoljstvo zbog ovakvog okupljanja.
|