|
Predavanje mr. Bože
Skoke na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji
Sarajevo, 6. veljače 2006. (IKA/KTA) – Mr. Božo Skoko održao
je u ponedjeljak 6. veljače na Vrhbosanskoj
katoličkoj bogosloviji predavanje na temu Moć
medija. Bila je to peta u nizu Teoloških tribina
koje i u ovoj akademskoj godini organizira
Vrhbosanska katolička teologija. Na tribini su
sudjelovali i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko
Puljiću i pomoćni vrhbosanski biskup dr. Pero
Sudar.
Moderno društvo, kažu istraživanja, od
60-90% informacija crpi iz medija, istaknuo je mr.
Skoko na početku svog izlaganja. Mediji nameću
društvene i prioritetne teme o kojima se govori.
Ukoliko ne pratite medije bivate izolirani u
društvu. Postali smo toliko komotni da želimo da
nas mediji vode u svijet, da nam pokažu što se to
uistinu događa i da nam otkrivaju nove stvarnosti,
dodao je Božo Skoko. Rekao je da je svijet postao
globalno selo zato što su ga mediji učinili
takvim.
Istaknuo je značenje starog koncepta
medija koji govori da je funkcija medija da
informiraju, educiraju i zabavljaju. To je koncept
medija koji se izučava i prati posljednjih 50-tak
godina u izučavanju medijskog društvenog utjecaja
i djelovanja. Prijenos društvenog naslijeđa je bio
jedna od najvažnijih funkcija medija. No pitanja
je odgovara li ta postavka u današnjici.
Mr.
Skoko je s tim u vezi naveo primjer Hrvatskog
novinarskog društva od prije nekoliko desetljeća
kada je govorilo o 3E čimbenika na kojim bi
trebali počivati uspješni mediji: ekonomija, etika
i edukacija. To isto Društvo se na svojoj zadnjoj
skupštini kritički osvrnulo na funkcioniranju
medija u suvremenom dobu. Netko od predavača je
tada kazao da umjesto 3E danas vladaju u hrvatskim
medijima 3S - skandal, seks i sport, a sve to
skupa čini jednu veliku zabavu. To mišljenje
vrijedi općenito za gotovo sva tranzicijska
društva.
Mr. Skoko je ustvrdio da je došlo
do inflacije i erozije kvalitetnih sadržaja čak i
na javnim medijima. Mediji su danas postali
sredstvo zarade i sredstvo stvaranje utjecaja, tj.
moći, kazao je on. Rekao je kako su kapitalizam i
društveni tokovi učinili svoje te da mediji ne
moraju odgovarati više javnosti ili nekoj
instituciji, već prije svega vlasnicima. Gdje je
tu mjesto javnih servisa? Predavač je osvrnuo na
HTV ustvrdivši pritom da je i HTV podlegla tom
globalnom naletu komercijalizacije medija. Boreći
se za gledanost ponudila je sadržaje poput onih na
komercijalnim televizijama.
Govoreći o medijima
u RH Božo Skoko je rekao da mediji u RH objavljuju
sve više neprovjerenih informacija, senzacionalnih
i onih koje se ne mogu nositi s etičkim
standardima ispisanim u statutima novinarskih
društava.
Naglasio je da se može reći da su
mediji odraz društva, ali također da je društvo
odraz medija. Mediji nam nameću što je trend, kako
bismo trebali živjeti, što je to pozitivno, koje
vrijednosti treba poštovati u društvu, tko je
popularan... I istodobno se društvo počinje
ponašati prema tim standardima, kazao je mr.
Skoko. Dodao je da medije ne treba podcijeniti,
niti precijeniti, ali da je nezaobilazna činjenica
da mediji oblikuju javno mišljenje.
Božo
Skoko je potom izložio dvije teorije o utjecaju
medija: agenda setting (pretpostavka da mediju
imaju snagu sugerirati građanima o čemu misliti, a
ne što da misle) te teoriju kultivacije koja tvrdi
da osobe koje su kroz određeno vrijeme izložene
medijima lako preuzimaju sliku svijeta kakvu im ti
mediji prezentiraju.
Promišljajući o pitanju
objektivnosti medija mr. Skoko je kazao da nema
(potpune) objektivnosti ističući tu prije svega
same novinare, njihove osobne prosudbe o
događajima, zapažanja i slično. Pametnije je
govoriti o poštenom ili manje poštenom pristupu
informiranju nego o savršeno objektivnom, kazao je
predavač.
Istraživanja rađena u Hrvatskoj
pokazuje da Hrvati ne vjeruju medijima i
novinarima, naglasio je mr. Skoko.
U završnom
dijelu svog izlaganja posebno se osvrnuo na ulogu
vlasnika, urednike i velike oglašivače u kreiranju
uređivačke politike medija. Naveo je primjer da je
T-com u RH u 2005. godini na marketing potrošio
200 milijuna kuna. Od toga je većina završila u
medijima te dodao da se nedavno Goran Milić
našalio i rekao da možete pisati i protiv Sanadera
i protiv Mesića, ali ne i protiv direktora
T-com-a. Vlasnike pokreću prije svega interesi
zarade i društvenog utjecaja, a na urednicima je
da to ostvare, a svaki medij prilagođava svoju
uređivački politiku velikim oglašivačima sažetak
je tog dijela izlaganja Bože Skoke.
Govorio je
i o prijeđenim granicama etičnosti u medijima,
klevetama i mogućnostima manipulacije kroz medije.
U RH je od 1991.-2001. godine bilo pokrenuto 497
građanskih i 43 kaznene parnice protiv medija.
Najveći tuženici su bili Globus, Novi list,
Nacional i Feral Tribun. Okončano je samo 96
sudskih postupaka, a najveći dosuđenih iznos je
bio 250.000 kuna u sporu Ante Bakovića protiv
Nacionala, iznio je podatke mr. Skoko.
Kazao
je, također, da je (su)vlasnik preko 20 tiskovina
u RH samo jedan čovjek (Ninoslav Pavić) i njemačka
korporacija WAZ te dodao da je to nevjerojatna
medijska snaga, odnosno koncentracije medijske
moći. Postavlja se pitanje nije li onda taj
pojedinac (vlasnik) moćniji od jednog ministra ili
premijera?
Mr. Skoko je rekao da su ponuđena
dva odgovoru u svezi današnje medijske situacije:
ili imati svoje medije i preko njih nametnuti
svoju sliku svijeta (pritom ulazeći u tržišnu
borbu sa svim njenim posljedicama) ili razumjeti
postojeće medije i uzeti ih takve kakvi jesu
(pokušati s njima stvoriti partnerstvo i kroz to
dugoročno partnerstvo prikazati sebe u objektivnom
svjetlu i učiniti da nas ti mediji objektivno
prikazuju).
Mr. Božo Skoko je odao priznanje
Katoličkoj Crkvi na području BiH jer u medijskom
smislu ima jako dobre medijske proizvode poput
Katoličkog tjednika, Svjetlo riječi te drugih
tiskovina i medija. Na tom je planu i pored svih
teškoća u BiH učinjeno više nego što se možda zbog
svih objektivnih okolnosti moglo očekivati ili pak
onog što je učinjeno u RH.
Mr. Božo Skoko
je asistent na studiju na novinarstva na Fakultetu
političkih znanosti u Zagrebu. Kao novinar je
radio u Glasu koncila i na Hrvatskoj televiziji
gdje je obavlja uredničke poslove u informativnom
programu. Objavio je više stručnih radova o
medijima, komuniciranju i odnosima s javnošću.
Autor je i prve knjige o imidžu Hrvatske u svijetu
Hrvatska:identitet, imidž, promocija. |
