|
O povijesnom značaju
tog dokumenta, koji se bavi odnosom Katoličke
crkve prema židovstvu, za Radio Vatikan je govorio
kardinal Kasper
Vatikan, 28. listopada 2005. (IKA) – Ovih se dana navršava 40
godina od objavljivanja koncilskog dekreta "Nostra
Aetate" koji govori o odnosima sa židovstvom.
Govoreći o njegovu značenju i ostvarenim
plodovima, predsjednik Papinskoga vijeća za
promicanje jedinstva kršćana kardinal Walter
Kasper za Radio Vatikan je izjavio kako je taj
dekret najrevolucionarniji saborski dokument, a
posebice njegovo četvrto poglavlje, jer su odnosi
sa židovstvom bili uvijek teški i slojeviti,
ponekad čak mučni.
Dokument je načinio zaokret
u tom smislu, poglavito s dvije poruke: Jedna je
"ne" antisemitizmu, a druga je "da" kršćanskim
korijenima, odnosno židovskim korijenima
kršćanstva. Isus je bio Židov, njegova majka je
bila Židovka, apostoli su bili Židovi, molili su
se i mislili prema duhovnosti Psalama. Stoga
doista imamo zajednički temelj sa Židovima:
monoteizam, Deset zapovijedi, kao i eshatološku
nadu. Zbog toga imamo jedinstven odnos sa
židovstvom, kakav nemamo ni s jednom drugom
religijom na svijetu, kazao je u toj prigodi
kardinal te napomenuo kako su nakon dokumenta
uspostavljena brojna prijateljstva. "Imamo
redovite susrete na svjetskoj razini, a već dvije
godine i Povjerenstvo izraelskoga Velikoga
rabinata i Svete Stolice, u čijem se okviru vode
teološke rasprave, jer između židovstva i
kršćanstva postoje razlike, poglavito glede osobe
Isusa Krista. Otkrili smo i puno toga
zajedničkoga, a papa Ivan Pavao II. je u tom
smislu odigrao važnu ulogu. Židovi smatraju kako
je on za njih učinio više od bilo kojega pape u
povijesti. Njegov posjet rimskoj Velikoj sinagogi,
poruka koju je ostavio na zidu plača u Jeruzalemu,
sve to živi u pamćenju Židova, podsjetio je
kardinal.
Napokon smo započeli suradnju na
političkome i društvenome području u cilju obrane
ljudskih prava, odgoja djece, obiteljskih vrednota
te pravde i mira. To su sve zajedničke vrednote
gdje doista možemo surađivati i želimo
napredovati. Put koji moramo prijeći u teologiji,
povijesti, čak i u praktičnoj suradnji i odgoju
novih naraštaja, veoma je dug. Današnja mladež
nije živjela u vrijeme progona Židova; oni ne
znaju za njih, nisu bili svjedoci tih tragičnih
događaja, niti ih je bilo u vrijeme II.
vatikanskoga sabora. Ne može se u jedanput
pobijediti antisemitizam, upozorio je kardinal
Kasper i dodao kako je obvezan put stalnoga odgoja
i obrazovanja. "Trebamo održavati luč ove
suradnje, novoga prijateljstva između Židova i
kršćana, te je prenijeti na novi naraštaj kako bi
izgradili mir u svijetu", zaključio je kardinal
Kasper.
|
