|
Rijeka,
6. listopada 2004. (IKA) – Posljednjeg dana teološko pastoralnog
tjedna, 6. listopada, izlagači su nastavili
raspravu o mogućnostima i konkretnim akcijama
pomoći siromašnima. Po tom se pitanju najviše
očekivalo od pomoćnika ministrice Jadranke Kosor,
Branka Medulića, koji je, prenijevši isprike
ministrice što nije mogla i osobno doći, pročitao
njeno izlaganje. Detaljno je iznio statistički
sustav po kojemu se računa postotak siromaštva, te
način određivanja pomoći koju Vlada pruža
najugroženijima. Uz činjenicu kako Vlada novčano
pomaže 120646 građana RH socijalnim minimumom, i
već poznatih nastojanja za povećanjem proizvodnje,
poduzetništva, izvoza i otvaranja novih radnih
mjesta, nisu se predstavile nove inicijative koje
bi bile nužne za smanjivanje broja socijalno
ugroženih građana. S konstatacijom kako je borba
protiv siromaštva duga i mukotrpna, te je pri
rješavanju tog pitanja potreban interdisciplinarni
pristup, zaključeno je izlaganje predstavnika
Vlade na temu "Opcija za siromašne u današnjoj
hrvatskoj politici".
O ljudskim pravima u
opciji za siromahe govorio je Ljubomir Antić, a
Gojko Bežovan objasnio je ulogu civilnih udruga u
razotkrivanju siromaštva. Civilno društvo pruža
niz mogućnosti za intervencije građana koji bi se
svojim inicijativama mogli aktivnije uključiti u
borbu protiv siromaštva. "Na građanima je da se
organiziraju, predstave svoje programe i utječu na
političke odluke koje se bave tim problemom",
zaključeno je u tijeku izlaganja.
Novinar i
voditelj HTV-a Branimir Bilić govorio je o odnosu
sredstava društvenog priopćavanja prema
siromaštvu, odnosu prema bogatima i propagiranju
konzumističke kulture. U kritičkom osvrtu ustvrdio
je kako mediji uglavnom proizvode siromaštvo duha.
"Zanima ih samo zarada te nude virtualni svijet
blagostanja kako bi lakše mogli manipulirati
publikom", ustvrdio je Bilić dodavši kako su,
prema njegovoj ocjeni, mediji pali na vrlo niske
grane vjerodostojnosti i moralnih vrijednosti, no
srećom, istraživanja pokazuju da im publika sve
manje vjeruje.
Gospićko-senjski biskup
Mile Bogović u svojem je izlaganju upozorio kako
se siromaštvo općenito, pa i kod samih sudionika
ovog skupa, shvaća kao nešto isključivo negativno.
Poučen iskustvima s područja svoje biskupije,
teških uvjeta života i problemima koje imaju
doseljenici i azilanti, biskup je pronašao
primjere u kojima upravo siromašni svjedoče i
pokazuju spremnost za dostojanstveno nošenje
vlastitoga križa. "Možda moramo naučiti što to
znači oskudijevati, a Crkva u toj školi mora imati
visoko kvalificirane učitelje", zaključio je
biskup Bogović.
Posljednje je predavanje održao
dr. Josip Grbac. Saževši ukratko dosadašnja
predavanja, zaključio je kako je opcija za
siromašne za Crkvu definitivno strateško pitanje,
opcija koja stoji u samoj biti kršćanstva.
"Prirodni nas moralni zakon obvezuje na brigu za
potrebne, ali vjera i nasljedovanje Krista daju
kršćanima dodatnu kvalitetu, a time i dužnost u
odnosu prema najpotrebnijima, ali i prema svakome
čovjeku", napomenuo je dr. Grbac. Dan ranije o
pozivu na siromaštvo u svećeničkim i redovničkim
zvanjima govorili su mr. Ivan Stošić i s. Nela
Gašpar.
U završnoj se raspravi mnogo
govorilo o medijskom propagiranju konzumizma i
socijalnoj neosjetljivosti onih koji gomilaju
kapital, ne pronalazeći adekvatna rješenja za
efektivnu i brzu promjenu stanja. Riječki
nadbiskup dr. Ivan Devčić istaknuo je kako
situaciju mogu promijeniti samo novi ljudi, koji
će se riješiti starih navika, mentaliteta i
nametnutih vrijednosti.
|
