|
Zagreb, 28. svibnja 2004.
(IKA) -
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u
četvrtak 27. svibnja posjetio je Večernji list na
poziv glavne urednice Ružice Cigler, a u povodu
Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije
koji je Katolička crkva proslavila u nedjelju 23.
svibnja. To je bio i njegov prvi posjet nekome
hrvatskom svjetovnom mediju. Tom prigodom kardinal
Bozanić zadržao se u kratkom razgovoru s
novinarima, koji je Večernji list objavio 28.
svibnja.
Predsjednik Uprave Klaus Schauer u
pozdravu je istaknuo važnost kardinalova posjeta
za Večernji list, Styriju kao vlasnika te za
djelatnike i čitatelje. Napomenuo je kako se
Austrijanci trude ne nametati svoje znanje, nego
unaprjeđivati ovdašnje potencijale te premda su im
cilj novine konzervativno-liberalnog koncepta s
katoličko-kršćanskim korijenima, ne žele
zapostaviti ni druge dijelove društva. Kardinal
Bozanić zahvalio je na pozivu te kazao kako
Večernji list ima posebno značenje i za Zagreb i
za cijelu Hrvatsku. Istaknuvši kako su ovi dani u
Crkvi upravo u znaku sredstava društvene
komunikacije, kardinal je izrazio zadovoljstvo što
se posjet održava i odmah nakon srednjoeuropskog
susreta u Mariazellu, u čijoj blizini i Styria ima
svoje korijene. Schauer je zatim istaknuo kako si
je Večernji list zacrtao kao zadatak podupiranje
hrvatskih nastojanja na putu u Europsku uniju
upravo zbog zajedničkih korijena, "kojih smo se
prisjetili u Mariazellu", a kardinal Bozanić
zahvalio je na svakome takvom nastojanju.
Na
pitanje o nedavnim razgovorima s Romanom Prodijem,
kardinal je odgovorio kako je s predsjednikom
Europske komisije nešto dulje razgovarao nedavno u
Stuttgartu, na susretu europskih kršćanskih
pokreta. Prodi mu je kazao kako se vidi da
Hrvatska ide naprijed na putu u EU, te je
zaključio kako je Slovenija ušla, da je Hrvatska
na redu, a da će poslije slijediti i druge zemlje.
Upitan što očekuje u lipnju iz Bruxellesa,
kardinal je odgovorio kako ne bi želio biti
prorok, no očekuje da će doći do stanovitog
napretka te je istaknuo želju da to ne bude
polovično. Na pitanje kako je u europskim Crkvama
primljena Hrvatska, kardinal je rekao da u načelu
svi podržavaju Hrvatsku te da se osjeća napredak,
ali to opet ovisi od zemlje do zemlje, a najviše o
poznavanju naših prilika. Na ljude, bez obzira
bili oni iz Crkve ili ne, veoma utječe što
izvještavaju mediji. Na žalost, često dobivaju
jednostrane informacije o nama. No, trebamo biti
ustrajni. Rekao bih da 80% ovisi o nama kako
radimo i kako ćemo se predstaviti, rekao je
kardinal Bozanić.
Na pitanje nedjelje, a u tom
kontekstu i pitanje raširenosti siromaštva u nas,
kardinal je odgovorio kako je, kad je riječ o
siromaštvu, pitanje koji se kriteriji uzimaju i s
kojim se sredinama uspoređujemo. Crkva na temelju
svoga povijesnog iskustva želi biti osjetljiva za
potrebe čovjeka. Tako je i kad je riječ o
nedjelji. Kad sam lani prije Uskrsa pohodio župe
grada Zagreba, u susretima s ljudima regulacija
rada nedjeljom pokazala se kao problem i stoga sam
shvatio da treba nešto pokrenuti kako bi se digao
glas za čovjeka. U zapadnim zemljama socijalno i
socijaldemokratski usmjerene skupine građana su
zagovornici neradne nedjelje, što kod nas nije
jasno diferencirano, dodao je kardinal, istaknuvši
kako Crkva nema ništa protiv da druge organizacije
preuzmu tu inicijativu. Važno je samo zaštititi
obespravljene i očuvati našu civilizacijsku
baštinu. Nedjelja je dio našega kršćanskog i
europskog nasljeđa, naš kulturni okvir, istaknuo
je kardinal Bozanić.
Urednike je zanimalo kako
kardinal ocjenjuje komentare da se Crkva previše
miješa u politiku, primjerice kad je bila rasprava
o MEMOAIDS-u. Istaknuvši kako je to pitanje
demokracije, kardinal je rekao da je to i pitanje
odgoja za demokraciju. Demokracija se gradi na
načelu da se svakome mora omogućiti iznošenje
mišljenja i da se znaju pravila igre. Dok se traži
angažiranje različitih nevladinih organizacija,
odjednom se Crkvi prigovara što se očituje o nekim
stvarima. Crkva nije institucija koja je nastala
jučer ili koja ima samo pet članova, istaknuo je
kardinal Bozanić. Na pitanje o odnosu Crkve i
izvršne vlasti, kardinal je odgovorio kako je
Crkva uvijek spremna na dijalog bez obzira na to
koja stranka bila na vlasti. Ona nikada nije i
neće izravno utjecati na izvršnu vlast, ali je
spremna uvijek obrazložiti svoje stavove. Vlast
službeno od Crkve ne mora tražiti mišljenje. No,
očekuje se da bi se oni koji donose odluke morali
voditi razboritošću te bi prije odlučivanja
trebali saslušati što više argumentiranih
mišljenja kako bi odluka bila što kvalitetnija.
O odnosu Ckve i medija, s posebnim naglaskom
na Večernji list, kardinal je rekao kako ti nije
toliko pitanje odnosa Crkve i medija, koliko je
pitanje kako što objektivnije predstaviti događaje
u društvu. Jer uvijek se nešto može izvrgnuti ili
od nečega napraviti karikatura... Glavno je
pitanje korektnost, odnosno nekorektnost. Na tome
se pokazuje vjerodostojnost medija. Dakako da je
tu i pitanje vjerodostojnosti Crkve koja treba
biti dosljedna u praksi i u naučavanju. Problem
nastaje kada se stvari iskrivljavaju, zaključio je
kardinal Bozanić u susretu s novinarima Večernjeg
lista. (ika-ms) |
