|
Omerbašić je u
razgovoru za Vjesnik izjavio kako ta Deklaracija
europskih muslimana koja će se održati u Zagrebu
24. veljače ozbiljno postavlja pitanje nije li
krajnje vrijeme da se prestane provoditi nasilje u
ime vjere
Zagreb,
17. veljače 2006. (IKA) - U povodu skorašnjeg službenog
predstavljanja Deklaracije europskih muslimana u
Zagrebu (24. veljače), koju je njezin autor,
predsjednik Rijaseta islamske zajednice BiH
reis-ul-ulema dr. Mustafa ef. Cerić sročio još u
studenome prošle godine, a prvi put javno
predstavio prije mjesec dana u Ljubljani, čelnik
Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Ševko
Omerbašić, izjavio je u razgovoru za Vjesnik od
petka 17. veljače, kako ta deklaracija ozbiljno
postavlja pitanje nije li krajnje vrijeme da se
prestane provoditi nasilje u ime
vjere.
Upitan naime koji su temeljni
ciljevi Deklaracije europskih muslimana, Omerbašić
je istaknuo kako je prvi od njih popraviti
neupitno lošu sliku islama i muslimana na Zapadu,
a koji su naročito ugrozili antiteroristički
zakoni koji daju pravo vlastima u Europi da sve
što je islamsko drže pod sumnjom ili čak i
protjeraju iz Europe. Druga stvar jest različitost
koja razdvaja muslimane po rasnoj, nacionalnoj,
geografskoj podjeli i nepostojanje nikakvih
vjerskih autoriteta na univerzalnom planu, budući
da islamskom zajednicom u Europi vladaju laici,
nerijetko ljudi koji su samo prividno vjernici,
istaknuo je Omerbašić.
Što konkretno znači
zahtjev za institucionalizacijom islama u Europi,
Omerbašić je rekao kako bi sve europske zemlje
trebale službeno priznati islam, poput Austrije,
Hrvatske, Belgije i Španjolske, čime bi najbolje
pomogle institucionalizaciji vjere, jer u zapadnoj
Europi ne postoje domicilne institucije muslimana.
Podrškom europskim muslimanima vlasti bi im
pomogle da se osamostale i učine neovisnim o
bliskoistočnim zemljama, čime se smanjuje opasnost
od njihova politiziranja, naznačio je. Zahtjev
Deklaracije da se islamska pitanja u Europi
prošire s vjerskih na društvena, Omerbašić pak
tumači na način da je muslimanima u Europi
potrebno omogućiti koristiti neke od društvenih
aktivnosti po šerijatu, odnosno zakonima islama,
kao što su npr. vjenčanja, ali i pitanje hidžaba
(marama kojom muslimanke pokrivaju glavu u
javnosti) te pravo muslimana na prehranu po
islamskim propisima u državnim i javnim ustanovama
te niz drugih pitanja koja čine javni i društveni
život muslimana.
Upitan nadalje je li
ideja euroislamskog pokreta rođena iz spoznaje da
europski muslimani više ne smiju biti taoci
politike useljenih azijskih i afričkih muslimana,
Omerbašić je potvrdno odgovorivši nadodao i kako
je za njih otežavajuća okolnost bila ta što su
domicilni europski muslimani živjeli uglavnom pod
komunističkim režimima te su bili izolirani jer
niti je Europa o njima vodila računa niti su oni
mogli voditi računa o euroislamu. Iako Europa
stalno ima problem s islamofobijom, čega se mora
odreći, Euro-muslimani ne žele prebacivati
odgovornost samo na jednu stranu nego žele
objektivno iznijeti nedostatke obiju strana,
izjavio je Omerbašić.
Na upit kako kane
promovirati program za borbu protiv nasilja u
svijetu, koji Deklaracija ističe kao nužan,
Omerbašić je rekao kako će to učiniti najprije
putem odgoja i edukacije za nenasilje, s čime
treba početi od obitelji. Osim toga, istaknuo je
kako moramo biti još glasniji kad je u pitanju
terorizam. Najveća bolest muslimana na Zapadu je
samoizolacija, za što snose odgovornost i europska
društva i vodstva muslimana, zaključuje Omerbašić.
|