|
Vaša zemlja, Hrvatska, oduvijek živi u
okviru europske civilizacije, te s razlogom stoga želi biti priznata kao
član Europske Unije, istaknuo je, između ostaloga, Papa u svom obraćanju
hrvatskim biskupima
Vatikan, 6. srpnja 2006. (IKA) – Nakon što je
papa Benedikt XVI. danas najprije primio zagrebačkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozanića s pomoćnim biskupima Josipom Mrzljakom, Vladom Košićem i
Valentinom Pozaićem, te grkokatoličkog križevačkog biskupa Slavomira
Miklovša i đakovačko-srijemskog Marina Srakića s pomoćnim biskupima Đurom
Gašparovićem i Đurom Hranićem te splitsko-makarskog nadbiskupa Marina
Barišića, primio je zajednički svih 19 hrvatskih biskupa i generalnog vikara
varaždinske biskupije Ivana Godinu, koji zamjenjuje bolesnog biskupa Marka
Culeja.
Bratski susreti i plodonosni razgovori ovih
dana, u kojima ste sa mnom podijelili pozitivne rezultate i nade kao i
poteškoće i brige vaših biskupija, bili su prilika da bolje upoznam stanje
Crkve u vašim krajevima. S pravom ste ponosni na četrnaeststoljetnu
kršćansku baštinu i vjeru svoga naroda, ali ste istovremeno vrlo dobro
svjesni da je opredjeljenje za Boga ne samo plod prošlosti, nego i osobni
čin koji pred Bogom obvezuje svakoga pojedinca, kojemu god naraštaju
pripadao, istaknuo je to papa Benedikt XVI. u svome govoru prigodom
zajedničkog susreta s hrvatskim biskupima održanog u sklopu njihova
višednevnog pohoda ad limina Apostolorum.
Vaša zemlja, Hrvatska, oduvijek živi u okviru
europske civilizacije, te s razlogom stoga želi biti priznata kao član
Europske Unije. Njena želja je, svojim ulaskom u tu ustanovu, surađivati na
dobro svih stanovnika kontinenta. Nacija će na taj način moći ući u odnos, s
uvažavanjem i dijalogom, s drugim europskim narodima, doprinoseći vlastitom
kulturom i tradicijom u traganju svih za potpunom istinom o čovjeku, rekao
je Papa u svom obraćanju hrvatskim biskupima. Bitno je, zapravo, nastavio je
Papa, da izgrađivanje zajedničkoga europskoga doma uvijek bude utemeljeno na
istini o čovjeku, oslanjajući se pri tom na načelo prava svih na život od
začeća do prirodne smrti; na priznavanje duhovne dimenzije čovjeka, u kojoj
se ukorjenjuje njegovo neotuđivo dostojanstvo; na poštivanje vjerskog izbora
svakoga pojedinca, u kojemu se očituje neprijeporna ljudska otvorenost
transcendentnome, rekao je Papa.
Potrebno je promisliti, ipak, da ni putovi s
dobrim i poželjnim ciljevima nisu bez zamki suvremenih kulturnih strujanja
kao što su sekularizacija i relativizam, nastavio je Papa u svom govoru. Ne
bojte se ukazivati na ono što naučava Evanđelje, upozoravajući na ono što mu
je protivno, kako bi vaše zajednice čitavome društvu bile poticaj u
promicanju općega dobra i u pažnji prema najpotrebnijima. U ovome trenutku
moje misli smjeraju na obitelji s brojnom djecom, na one koji unatoč
napornom radu teško žive, na nezaposlene te starije, bolesne i nemoćne. Vaša
zemlja, nažalost, još osjeća posljedice nedavnoga sukoba, čiji se negativni
učinci odražavaju ne samo u ekonomiji, nego i u dušama stanovnika, koji
ponekad izražavaju težinu toga bremena. Budite uvijek zagovornici pomirenja
i promicatelji mirnoga suživota svih građana vaše domovine, hrabreći ih na
putu kršćanskog izmirenja: praštanje najprije oslobađa onoga koji ima
odvažnosti udijeliti ga, istaknuo je Papa.
Papa Benedikt XVI. na kraju je poručio
biskupima da budu velikodušni u služenju Crkvi i svome narodu, postojani u
molitvi i ispunjeni žarom naviještanja, te ih je pozvao da s osobitom brigom
prate formiranje svećenika, vaših suradnika, da bude svećenička zvanja te
pozorno bdiju nad svojim sjemeništarcima. Potičem vas da u ljubavi i duhu
međusobne suradnje vodite vjerske zajednice i pokrete, kako one posvećenoga
života tako i laičke. Nastavite u obiteljima promicati vjernu ljubav, sklad
i svakodnevnu molitvu, ohrabrujući ih u velikodušnoj otvorenosti životu.
Kako ne vidjeti, zatim, važnost prisutnosti katolika u javnome životu, kao i
u sredstvima društvenoga priopćavanja? I o njihovoj afirmaciji ovisi hoće li
se o aktualnim problemima moći čuti glas istine. Molim se za to da svatko
umije djelovati na slavu Božju i na korist ljudi, istaknuo je Papa u svom
govoru hrvatskim biskupima.
Nakon susreta s Papom biskupe je ugostio
hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Emilio Marin. Papa Benedikt XVI.
primit će danas kasnije popodne u pojedinačni posjet biskupa
gospićko-senjskog Milu Bogovića, krčkog biskupa Valtera Župana i dubrovačkog
biskupa Želimira Puljića.
Večeras će biskupi služiti zajedničku misu na grobu apostolskog prvaka sv.
Pavla u istoimenoj bazilici izvan rimskih zidina.
|
