Vatikan, 28. studenoga 2006. (Radio Vatikan) - Za istinski je mir potrebna
pravednost, kako bi ispravila gospodarske nejednakosti i političke nerede
koji su uvijek čimbenici napetosti i prijetnji u cijelome društvu – kazao je
Sveti Otac susrevši se u Apostolskoj nuncijaturi u Ankari sa šefovima
diplomatskih misijâ. Spomenuvši se odmah na početku posjetâ Turskoj svojih
predhodnikâ, Pavla VI. i Ivana Pavla II., kao i pape Benedikta XV.,
neumornoga tvorca mira tijekom Prvoga svjetskog rata, te blaženoga Ivana
XXIII., pape „prijatelja Turaka“, koji je bio apostolski izaslanik u
Turskoj, a potom apostolski administrator Latinskoga vikarijata u Istambulu,
Sveti je Otac izrazio radost zbog dolaska u Tursku, kamo je stigao - kako je
kazao – kao prijatelj i apostol dijaloga i mira.
Podsjetivši potom na riječi Drugoga vatikanskog sabora, kako mir nije
jednostavno nepostojanje rata (…), nego je on plod reda koji je u ljudsko
društvo utisnuo njegov Utemeljitelj, i koji trebaju ostvariti ljudi koji
snažno teže sve savršenijoj pravednosti, Sveti je Otac snažno istaknuo
potrebu pravednosti u društvu. Nedavni razvoj terorizma i određenih
regionalnih sukoba, istaknuli su potrebu poštivanja odluka međunarodnih
ustanova, i štoviše, njihovu potporu, dajući im posebice djelotvorna
sredstva kako bi spriječile sukobe, te kako bi zadržale, zahvaljujući
snagama za posredovanje, neutralna područja među zaraćenim stranama. Pa
ipak, to nije dostatno ako se ne postigne istinski dijalog, kako bi se došlo
do političkih prihvatljivih i trajnih rješenja koja poštuju pojedince i
narode – kazao je Sveti Otac te dodao kako na poseban način misli na sukob
na Bliskome istoku. Još jednom upućujem apel međunarodnoj zajednici, da ne
izbjegava svoju odgovornost, te da upotrijebi sve potrebne napore kako bi
među sukobljenim stranama promicala dijalog, koji jedini omogućuje jamčiti
poštovanje prema drugima, i to braneći opravdane interese i odbijajući
pribjegavanje nasilju – istaknuo je Papa.
Napomenuvši nadalje kako je činjenica da je tursko stanovništvo većinom
muslimansko, važna u životu društva, Sveti je Otac napomenuo kako turski
Ustav svakome građaninu priznaje pravo na slobodu bogoštovlja i slobodu
savjesti. Stoga je zadaća građanskih vlasti u svakoj demokratskoj zemlji
zajamčiti stvarnu slobodu svih vjernika, i dopustiti im slobodno
organiziranje života vlastite vjerske zajednice (…) u sigurnosti da je
vjerska sloboda temeljni izraz ljudske slobode, a aktivna nazočnost religija
u društvu čimbenik napredka i bogatstva za sve. To, naravno, zahtijeva da
religije sa svoje strane ne nastoje izravno izvršavati političku moć, te
posebice, da apsolutno ne opravdavaju pribjegavanje nasilju kao opravdani
izraz vjerske prakse – napomenuo je Sveti Otac, a potom pozdravio malu
katoličku zajednicu, koja – prema Papinim riječima – želi sudjelovati u
razvoju zemlje, posebice kroz odgoj mladih, te izgradnju mira i sklada među
svim građanima. Spomenuvši se potom vlastitih riječi koje je u rujnu, u
Castel Gandolfu, uputio veleposlanicima muslimanskih zemalja, kada je
istaknuo kako nam je apsolutno potreban istinski dijalog među religijama i
kulturama, Sveti je Otac kazao kako tijekom ovoga pohoda Turskoj želi još
jednom izraziti svoje poštovanje prema muslimanima, pozivajući ih,
zahvaljujući uzajamnome poštovanju, na nastavak zajedničkoga zalaganja u
korist dostojanstva svakoga ljudskog bića, te za razvoj društva u kojemu
osobna sloboda i pozornost prema drugima dopušta svakome živjeti u miru i
zadovoljstvu.
