|
Premda je jedno od
prepoznatljivih obilježja pontifikata Ivana Pavla
II. bilo njegovo traženje oproštenja, povijesni
događaj koji se zbio u vatikanskoj bazilici na
prvu korizmenu nedjelju u godini Velikog jubileja
2000. nije predstavljao samo molitvu za
oproštenje, već je, ako se može tako reći,
spomen-događaj
Vatikan, 2. travnja 2005. (IKA) - Premda je jedno od
prepoznatljivih obilježja pontifikata Ivana Pavla
II. bilo njegovo traženje oproštenja koje je Sveti
Otac izrekao već u niz prigoda, povijesni događaj
koji se zbio u vatikanskoj bazilici na prvu
korizmenu nedjelju 12. ožujka u godini Velikog
jubileja 2000. nije predstavljao samo molitvu za
oproštenje, u skladu s Papinim pozivom u pogledu
proslave Velikog jubileja, već je, ako se može
tako reći, spomen-događaj. Događaj, naime, otvoren
budućnosti, događaj koji predstavlja izazov,
poticaj i poziv drugima da čine jednako tako,
ukratko događaj koji stoji poput putokaza
čovječanstvu na pragu novog tisućljeća.
Predsjednik Središnjeg vijeća Svete Stolice za
proslavu Velikog jubileja kardinal Roger
Etchegaray nazvao je taj važni događaj u godini
Velikog jubileja "najvećim događajem jubilejske
godine". Prvi put u povijesti Crkve jedan je Papa
u tijeku svečanog bogoslužja zatražio oproštenje
za grijehe koje je Crkva počinila u prošlosti.
Na početku misnoga slavlja Papa se zadržao
u kraćoj molitvi pred obnovljenom Michelangelovom
Pietom. Znakovitost toga čina podsjeća da, baš kao
što je Djevica Marija primila u svoje krilo mrtvo
tijelo svoga raspetog sina, Crkva brine za duše
grešnih kršćana. Potom su Papa i kardinali ušli u
baziliku u "pokorničkom ophodu".
Ispovijed
grijeha i poziv na praštanje uslijedili su u
Papinoj homiliji i molitvi vjernika prije
Vjerovanja. Pred Kristom koji je iz ljubavi
preuzeo na sebe naše nepravde svi smo pozvani na
duboki ispit savjesti. Jedna od karakterističnih
odrednica Velikog jubileja sastoji se u onome što
sam označio kao "čišćenje spomena", rekao je Papa
u propovijedi. Podsjećajući kako je, kao Petrov
nasljednik, u buli proglašenja Velikog jubileja
zatražio da "u ovoj godini milosrđa Crkva,
osnažena svetošću koju prima od svoga Gospodina,
klekne pred Gospodina i zamoli oproštenje za
prošle i sadašnje grijehe svojih sinova", Papa je
istaknuo kako ta prva korizmena nedjelja
predstavlja povlaštenu prigodu da Crkva, duhovno
sabrana oko Petrova nasljednika, zamoli od Boga
oproštenje za grijehe svih vjernika. "Opraštamo i
tražimo oproštenje", rekao je Papa. U svojoj je
propovijedi podsjetio i na dokument Međunarodne
teološke komisije "Spomen i pomirenje: Crkva i
grijesi prošlosti".
Potom je uslijedio
središnji dio Papine propovijedi: "Opraštamo i
tražimo oproštenje! Dok dajemo hvalu Bogu koji, u
svojoj milosrdnoj ljubavi, daje da u Crkvi urodi
bogata žetva svetosti, misionarskog žara, potpunog
posvećivanja Kristu i bližnjemu, ne možemo ne
prepoznati nevjernosti evanđelju u koje su upala
neka naša braća, osobito u drugome tisućljeću.
Tražimo oproštenje za podjele među kršćanima, za
nasilja koje su neki od njih počinili služeći
istini, za stavove nepovjerenje i neprijateljstva
koje su katkad zauzimali prema sljedbenicima
ostalih vjeroispovijesti. Ispovijedamo, s još
većim opravdanjem, naše odgovornosti kao kršćana
za današnja zla. Pred bezboštvom, vjerskom
ravnodušnošću, posvjetovnjačenjem, etičkim
relativizmom, kršenjem prava na život,
nezainteresiranošću za siromaštvo mnogih zemalja,
ne možemo ne zapitati se koje su naše
odgovornosti", rekao je Papa u
propovijedi.
S druge strane, nastavio je
Papa, u tijeku povijesti kršćani su zbog svoje
vjere bezbroj puta bili izloženi tlačenjima,
nasilju i progonima. Stoga, kao što oprostiše
žrtve tih nepravdi tako i mi praštamo. Crkva danas
i oduvijek osjeća se pozvanom očistiti sjećanje na
ta žalosna događanja od svakog osjećaja srdžbe ili
osvete. Jubilej tako postaje za sve povlaštena
prigoda za duboko obraćenje evanđelju.
U
posebnoj molitvi vjernika, koja je uslijedila
nakon propovijedi, Papa je ispovjedio grijehe i
zatražio za njih oproštenje. Nakon Papina poziva
sedam poglavara vatikanskih tijela naizmjence su
izgovorili molitvene nakane od kojih je svaku
slijedila Papina molitva zaključena trostrukim
kyrie eleison.
Dekan kardinalskog zbora
kardinal Bernardin Gantin pozvao je na
ispovijedanje grijeha općenito; predstojnik
Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph
Ratzinger pozvao je na ispovijedanje grijeha
počinjenih u služenju istini; predsjednik
Središnjeg vijeća za Veliki jubilej kardinal Roger
Etchegaray pozvao je na ispovijedanje grijeha koji
su izložili pogibelji jedinstvo Kristova tijela;
predsjednik Papinskog vijeća za promicanje
jedinstva kršćana kardinal Edward Cassidy pozvao
je na ispovijedanje grijeha u odnosima s Izraelom;
predsjednik Papinskog vijeća za pastoral selilaca
nadbiskup Stephen Fumio Hamao ispovijedao je
grijehe protiv ljubavi, mira, ljudskih prava i
poštivanja kultura i vjera; predsjednik Papinskog
vijeća za međuvjerski dijalog kardinal Francis
Arinze pozvao je na ispovijedanje grijeha koji su
povrijedili dostojanstvo žene i jedinstvo ljudskog
roda; predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir
nadbiskup François Xavier Nguyen Van Thuân pozvao
je na kraju na ispovijedanje grijeha na području
temeljnih prava ljudske osobe.
Svaki od
poglavara tijela Svete Stolice nakon molitve se
poklonio pred velikim križem koji je bio
postavljen pred oltarom u vatikanskoj bazilici.
(ika-servis/sa) |
