|
Vatikan, 16. travnja 2007. (Radio Vatikan) - U
znaku obiteljskoga slavlja započeo je za Benedikta XVI. 80. rođendan, jučer
s vjernicima na Trgu svetoga Petra obilježen svečanom Misom. Sveti je Otac
dopodne proveo primajući u audijenciju čestitare iz Bavarske. Benedikt XVI.
najprije je primio u privatnu audijenciju predsjednika Bavarske Edmunda
Stoibera, potom predsjednika pokrajinske vlade s njegovom pratnjom. Oko
podneva se u srdačnome ozračju susreo s kardinalom Friedrichom Wetterom,
apostolskim administratorom minhenske nadbiskupije i njegovom pratnjom.
Potom je ručao s članovima kardinalskoga zbora. Benedikt XVI. je u dvorani
Pavao VI. sudjelovao na koncertu koji je u njegovu čast izvodio bavarski
orkestar. Papu je prije koncerta pozdravio premijer Baden-Württemberga,
Günther Oettinger, i glavni ravnatelj orkestra Peter Voss. Po završetku
koncerta Papa je pozdravio nazočne. Dok Papa prima darove od svojih
prijatelja, njegov dar svijetu, knjiga 'Isus iz Nazareta', prema
predviđanjima, veoma je tražen. Prema podatcima pristiglim iz rimskih
glavnih knjižara, u prva tri sata prodano je najmanje 200 primjeraka.
Svetome Ocu iz čitavoga svijeta pristižu rođendanske čestitke. Molitvama i
čestitkama vjernika pridružila su se očitovanja poštovanja drugih religija,
svijeta kulture i civilnoga društva. Svetom je Ocu među prvima čestitao
Giuseppe Laras, predsjednik skupštine talijanskih rabina: „Moja je čestitka
da može nastaviti započetim putom i da pojača svoje djelo u korist
zbližavanja između članova raznih religija, a ne mislim samo na židovstvo,
nego i na islam i druge religije – kazao je Laras i dodao kako ga se snažno
dojmila Papina želja da ide putom koji je zacrtao njegov prethodnik Ivan
Pavao II. Želim da dadne bitan prinos pomirenju i miru svih osoba. U
rođendanskoj čestitci istaknuti član Muslimanske lige u Italiji, Mario
Scialoja, Papi je iskreno poželio dug pontifikat. Procjenjujem po onome što
je dosad učinio da Papa namjerava ići putom dijaloga s religijama, poglavito
s velikim jednobožačkim religijama, islamom i židovstvom, taj je dijalog u
višekulturnom i višereligijskom društvu, u sve mješovitijem društvu,
poželjan i neophodan – kazao je Scialoja i dodao kako je Papino putovanje u
Tursku opovrgnulo ono što su obavijesna sredstva pisala o njegovu predavanju
u Regensburgu. Svetome su Ocu stigle srdačne čestitke od drugih kršćanskih
vjeroispovijesti.
Ekumenski patrijarh Bartolomej I. je za Papin
rođendan u Rim poslao metropolita Ioannisa Zizioulasa. Patrijarh Moskve i
čitave Rusije Aleksej II. poželio je Papi dobro zdravlje, dug život i Božju
pomoć u njegovoj duhovnoj službi. U ime pravoslavnih u Italiji, Papi je
čestitao arhimandrit Polykarpus Stavropoulos, poželjevši i u ime metropolita
Gennadiosa „mnogaja ljeta“: dug život, pun zdravlja, mira i blagostanja.
Neka bude uvijek od Boga blagoslovljen kako bi mogao nositi naprijed svoje
velike odgovornosti. Osvrnuvši se na ekumenizam kazao je kako su optimisti
jer je Papa veliki teolog, poznavatelj Istoka, on će, vođen Duhom Svetim,
učiniti najbolje – istaknuo je arhimandrit. John Flach, ravnatelj
anglikanskoga Centra u Rimu, poželio je Papi dug život. Način na koji tumači
i poučava kršćansku vjeru veoma je jasan, stoga smo mu i mi anglikanci
zahvalni. Govorim i u ime kanterberijskog nadbiskupa, pročelnika
anglikanskoga zajedništva – kazao je.
Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano u
prigodnoj čestitci podsjeća na „duboke i prastare veze“ između Svete Stolice
i Italije, „učvršćeni na prihvaćanju vrednota mira i na promidžbi ljudskoga
dostojanstva“. Profesor Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice svetoga
Egidija, Papi je poželio da se mogne susreti s plodovima svoje službe, s
plodovima srca koja se otvaraju Evanđelju i vjeri. On to zaslužuje, jer
svojom riječju, molitvom i svjedočenjem sve nas zove da budemo obitelj
Božja. Benedikt XVI. je branitelj vjere, to je bio Ivan Pavao II. i njihovi
prethodnici. Papa je ujedno navjestitelj, jer braniti vjeru znači neprestano
ju naviještati. Uvjeren sam da je Benedikt XVI. unio vedrinu u život u
teškome svijetu. Sve nas Europljane tišti pesimizam i tuga. Moj je dojam da
je Papa unio radost i vedrinu u naš kršćanski život, rekavši nam u svojoj
osamdesetoj, a to uistinu može samo mladenački duh, kako je lijepo u ovo
doba biti kršćanin – zaključio je profesor Riccardi.
|
